Izborni flaster: Lokalni izbori 2021.

Gong je tijekom kampanje i kroz dva izborna kruga informirao i zaprimao prijave nepravilnosti od 600-tinjak biračica i birača. Zaprimljene prijave i nepravilnosti koje smo uočili tijekom kampanje i izbora objedinili smo kako bi predstavili presjek najvažnijih/najkritičnijih situacija i predložili poboljšanja za naredne izborne cikluse.

1. Neregulirana pretkampanja i zloupotreba javnih resursa
Zakonom određen datum izbora omogućio je kandidatkinjama i kandidatima da se za izbore počnu pripremiti puno prije početka službene kampanje. Mnogi su već u ožujku objavili (neslužbene) kandidature i započeli izbornu promidžbu pod pokroviteljstvom vlastitih stranaka i najviših državnih dužnosnika. Pri tome su brojni kandidati/kinje na funkcijama županica, gradonačelnika, načelnica ili direktora gradskih poduzeća koristili svoje pozicije za dodatnu promidžbu u predizborno vrijeme. Dijelili su uskršnje pakete starijima i djeci, pa i novac, hvalili se uspjesima svog mandata u službenim glasilima, nacionalnim novinama  i ostalim kanalima te pozivali na davanje povjerenja na novim izborima u letcima tiskanima gradskim novcem.
Gradska i općinska izborna povjerenstva te Državno izborno povjerenstvo koji su nadležni za praćenje izbornih aktivnosti i tijeka kampanje izuzimali su se od reagiranja na sve prijavljene slučajeve potencijalne zloupotrebe javnih sredstava opravdavajući se time da izbori još nisu raspisani, da još nije počela službena izborna promidžba te da još nisu poznati izborni sudionici. Važno je napomenuti da se o spomenutim slučajevima, izborna povjerenstva nisu očitovala niti kada su prijavljeni kandidati i službeno potvrđeni, uz obrazloženja da se izbornom promidžbom smatraju samo one objave koje to nedvosmisleno jesu, a ne i promocija uspjeha (lokalne) politike. Kada bi bilo utvrđeno da su spomenuti kandidati zloupotrebili javna sredstva za potrebe izborne promidžbe, bili bi kažnjeni novčanom kaznom od 10 do 100 tisuća kuna.

GONGOV PRIJEDLOG:
Sva promocija uspjeha dužnosnika uoči izbora može se smatrati izbornom kampanjom. Stoga je pretkampanju potrebno regulirati kao i kampanju vodeći se interesom da se osigura ravnopravna izborna utakmica za sve izborne sudionice.
Izborna povjerenstva trebaju zauzeti proaktivniju poziciju prema kandidatima i reagirati na sve uočene nepravilnosti. Ako je promidžba osobe koja se predstavlja kao kandidat plaćena javnim novcem (npr. brošure o uspjesima u prethodnom mandatu) ili se koristi javna prigoda za promociju (dan grada, blagdani i sl.), izborno povjerenstvo treba reagirati neovisno o tome je li izrijekom spomenuta nečija kandidatura ili nije.
Za kažnjavanje zloupotrebe javnih resursa nije potrebno čekati finalna financijska izvješća (kako se trenutno opravdava DIP), jer je jasno da ni jedan kandidat neće u službenom izvješću prijaviti trošenje javnih resursa za promidžbu, već da se radi o nedovoljno reguliranom području koje se široko iskorištava.

2. Neslužbene, dezinformacijske i diskreditacijske kampanje na društvenim mrežama
Na društvenim mrežama i opskurnim portalima uočen je trend vođenja neslužbenih/prikrivenih političkih kampanja usmjerenih na ismijavanje (Marin Miletić – moj gradonačelnik, Megattroll Split, 365 Doza korupcije) ili difamiranje kandidata nerijetko i plasiranjem dezinformacija i manipulativnog sadržaja (Zagrebačke Dubioze, Imperijal.net, Priznajem.hr, Stvarnost.hr). Pri tome, najčešće nije poznato tko stoji iza njih, no iz konteksta se iščitava u čijem je interesu bilo plasiranje takvih sadržaja. Do sada je poznato da iza niza spomenutih portala koji su objavljivali činjenično netočne i difamirajuće tvrdnje usmjerene na kandidata za zagrebačkog gradonačelnika stoje isti ljudi koji su vodili PR kampanju Tomaševićevom protukandidatu-Miroslavu Škori.  
Ove je izbore obilježila i aktivna kampanja ultrakonzervativne platforme CitizenGO koja je mailovima i objavama na društvenim mrežama pozivala birače da glasaju za kandidate Domovinskog pokreta i Mosta. Radi se o platformi koja nema pravnu osobnost u Hrvatskoj, već se radi o ispostavi španjolske organizacije HazteOir.org, a koja je potencijalno prekršila zakonske odredbe o zaštiti privatnih podataka građana slanjem agitacijskih e-mailova, ali i o stranom utjecaju na izborne procese. Gong je uoči drugog kruga lokalnih izbora upozorio i zatražio od DIP-a da “adresira ovaj pokušaj stranog uplitanja u prostor donošenja odluka na lokalnim razinama u Hrvatskoj”, međutim DIP se i ovaj puta izuzeo pojašnjavajući da nisu nadležni reagirati jer je CitizenGO agitirao za više kandidata i ponovno pribjegao formalističkom tumačenju da politička promocija nije promocija ako to eksplicitno ne piše, odnosno ako se promoviraju kandidati dvije opcije.

GONGOV PRIJEDLOG:
Poboljšati regulaciju društvenih mreža u sferi političkog oglašavanja.
Izborna povjerenstva trebaju proaktivno pratiti vođenje kampanje na društvenim mrežama te reagirati po dojavama kada se politička promidžba vodi mimo za to registriranih stranica.
Potrebno je provesti javnu raspravu o tome kako bolje regulirati političko na internetu, zadržavajući slobodu političkog izražavanja. U raspravi bi trebali sudjelovati ne samo izborni stručnjaci, civilno društvo i političari, nego i oni i stručnjaci iz područja prava, medija, oglašavanja. Jedan od Gongovih prijedloga jest da se plaćeni politički sadržaji na društvenim mrežama, pogotovo oni koji se mogu povezati s PR agencijama koje rade za kandidate, a nisu dio službene kampanje – kao što je slučaj portala u vlasništvu istih osoba koje su radile PR za kandidata Škoru – tretiraju kao neprijavljene donacije.
Vijeće za elektroničke medije ima mogućnost sankcioniranja medija koji šire dezinformacije, oko čega treba biti prokativnije uključeno. Primjerice, na lokalnim izborima odbacili su Gongove prijave portala koji šire dezinformacjie i manipulativni sadržaj, prebacujući na kandidate koje su meta dezinformacijskih kampanja pokretanje postupaka kao što su traženje ispravke objavljenih informacija i traženje zaštite prava sudskim putem.
Na razini Europske unije, pokretanjem nacionalnih centara Europskog opservatorija za digitalne medije trebalo bi povećati kapacitete za otkrivanje, analizu i razotkrivanje kampanja dezinformiranja, koje bi potom, vlasti trebale adekvatno sankcionirati.

3. Preliminarna financijska izvješća i netransparentno prikazivanje troškova
Usprkos vidljivim kampanjama na društvenim mrežama i u javnom prostoru neki kandidati nisu u financijskim izvješćima (1.krug, 2.krug) tjedan dana prije izbora prijavili niti jedan trošak i tako su izigrali zakon koji traži prijavu prikupljenih donacija i realiziranih troškova pravdajući se da kampanju provode podugovorene agencije koje će trošak fakturirati po obavljanju posla.
Također, Gong je usporedio podatke o troškovima oglasa na platformama Google i Facebook prijavljenih Državnom izbornom povjerenstvu s podacima objavljenima u registrima političkih oglasa koje Googlea i Facebooka. Rezultati pokazuju da su problemi s prikazivanjem troškova za internetske platforme ostali isti. Naime, tek malobrojni kandidati i kandidatkinje prikazali_e su troškove za svaku internet platformu posebno.
Uz to, ulaganje u kampanju počelo je prije službene kampanje, a što je razdoblje za koje se DIP ne smatra nadležnim. To su ujedno i razlozi zbog kojih su pojedine liste i kandidati rubriku oglašavanja na mrežama ostavili praznom, dok podaci na mrežama otkrivaju suprotno.

GONGOV PRIJEDLOG:  
Kako bi preliminarni izvještaji imali smisla, svi bi kandidati trebali prijaviti donacije i troškove do dana podnošenja izvještaja, što znači da bi za realizirane troškove do tog dana trebali tražiti da na vrijeme dobiju račun od pružatelja usluga.
Državno izborno povjerenstvo, nadležno za nadzor financiranja izborne promidžbe, trebalo bi nadzirati i pratiti troškove i prije početka službene kampanje te kontrolirati nesrazmjer nastalih troškova (za koje su podaci provjerljivi) i prijavljenih troškova.

4. Kršenje izborne šutnje
Uoči i na dan izbora zaprimili smo i sami uočili više primjera kršenja izborne šutnje – od slanja SMS-ova koji pozivaju na glasanje za neku opciju, do dijeljenja letaka i objava na portalima i društvenim mrežama.
Zakon o lokalnim izborima predviđa da se kršenje izborne šutnje odnosi i na fizičke osobe, no s obzirom na to da one nisu direktno uključene u kampanju, nejasno je koji se sve sadržaj i ponašanje smatra kršenjem izborne šutnje te ostaje vidjeti kako će gradska i općinska izborna povjerenstva sankcionirati kršenja.
Neujednačena pravila o izbornoj šutnji za različite vrste izbora, dodatno doprinose zbunjenosti i nerazumijevanju od strane birača, ali i medija koji izvještavaju o izborima.

GONGOV PRIJEDLOG:
U vrijeme društvenih mreža posebno je teško, a i upitno smisleno reguliranje izborne šutnje, posebno za fizičke osobe/građane/birače koji osim konzumenata izborne promidžbe, na društvenim mrežama postaju njihovi distributeri. Oni obično na društvenim mrežama stavljaju neke iskaze podrške, okvire na profilnim slikama, slikovne aluzije i brojeve za koga glasati. To su neki mekani oblici kršenja izborne šutnje i teško je sve to regulirati. Potrebno nam je zakonodavstvo koje ide u korak s društvenim mrežama, a do tada treba jasnije informirati i apelirati na građane i građanke da se suspregnu od takvih iskaza podrške tijekom izborne šutnje.
Izborna šutnja trebala bi se svakako zadržati u neposrednoj blizini biračkog mjesta (u krugu od 50 metara) kako bi se birači zaštitili od agitiranja na biračkim mjestima, koje se može smatrati uznemiravanjem i pritiskom na birače.

5. a) Glasanje od kuće
Zabilježile smo nekoliko slučajeva kada zaraženi od korone i/ili u samoizolaciji nisu ostvarili biračko bravo jer im birački odbori nisu izašli u susret i omogućili glasanje kod kuće sukladno preporukama. Zbog činjenice da brojevi biračkih odbora nisu javno dostupni, građani u samoizolaciji bili su upućeni da nazivaju gradska izborna povjerenstva kako bi dobili kontakt biračkog odbora. Međutim, kako su gradska općinska izborna povjerenstva istovremeno i kontakt za sve nepravilnosti, njihove linije su ponekad bile zagušene, pa je manji broj građana ostao bez mogućnosti da koriste svoje pravo glasanja od kuće.

b) Glasanje u bolnicama
Zaprimile smo pritužbe osoba na bolničkom liječenju, kojima zbog korona režima nije bilo moguće napustiti bolnice kako bi glasali na biračkom mjestu u svom prebivalištu, kao i onih koji su na dugotrajnom lječenju van mjesta svog prebivališta.

c) Glasanje osoba u cjelodnevnim smjenama ili dežurstvima
Unatoč preporukama, radni procesi na izborni dan nisu organizirani na način da osobe koje rade mogu napustiti radno mjesto na barem sat vremena kako bi stigle do biračkih mjesta.

d) Slaba informiranost o nemogućnosti glasanja van mjesta prebivališta/ nemogućnost alternative
Smatramo da je problem u manjku vidljivosti važnih informacija o provedbi izbora. Iako razumijemo da nadležnost DIP-a obuhvaća sve izborne radnje, manjak vidljivosti informacija u našem je iskustvu uzrokom velikog dijela kasnijih upita, traženja i nesporazuma vezanih prvenstveno uz ostvarivanje biračkog prava izvan biračkih mjesta dodijeljenih prema mjestu prebivališta.
Uz to, nepostojanje alternative fizičkom izlasku na izbore ostavlja dio birača iz već spomenutih kategorija bez mogućnosti ostvarivanja prava glasa.

GONGOV PRIJEDLOG:
Državno izborno povjerenstvo (DIP), kao i gradska i općinska povjerenstva, trebaju bolje informirati i educirati birače oko izbornih procedura i načina ostvarivanja biračkih prava, posebno o mogućnosti dolaska biračkih odbora kod kuće za bolesne i teško pokretne osobe, kao i one u samoizolaciji.
Smatramo da je potrebno omogućiti dopisno glasanje (po predloženom modelu) kako bi se glasanje omogućilo svim zainteresiranima te da je potrebno osigurati epidemiološki sigurna biračka mjesta za birače na bolničkom liječenju uz prateći protokol osiguravanja glasanja za birače koji su na hospitalizirani nakon zatvaranja registra birača.
Ranije komunicirati preporuku da se omogući glasanje osobama čije se smjene preklapaju s vremenom rada biračkih mjesta. Provesti kampanju prema  poslodavcima o kojima se najčešće radi (npr. Zdravstvene ustanove) s apelom za omogućavanje glasanja na izborni dan.

6. Premještanje biračkih mjesta bez adekvatne informacije gdje se nova nalaze

Potresi iz 2020. godine doveli su do premještanja velikog broja biračkih mjesta, a na području Petrinje i Siska glasalo se i u šatorima. Međutim, biračka mjesta mogu se promijeniti od izbora do izbora i zbog drugih razloga. Problem je što su informacije o biračkim mjestima često slabo dostupne – osim na biračkim mjestima, postavljaju se i na neke frekventne pozicije, međutim unatoč tome za svake izbore zaprimamo pozive građana kako su pred svojim biračkim mjestom i ono je zatvoreno – a zapravo je premješteno.

GONGOV PRIJEDLOG:
Potrebno je pravovremeno informirati birače/ice o promjeni biračkog mjesta i putem javnih kanala informiranja uputiti birač_ice da prije odlaska na glasanje provjere svoje biračko mjesto u registru birača. Na “stara” biračka mjesta na kojima se do tada glasalo staviti obavijest o promjeni biračkog mjesta i navesti adresu novog biračkog mjesta.

7. Rodbina kandidata u biračkim odborima
Jedna od stvari na koju su se učestalo žalile birači_ce diljem Hrvatske jest sudjelovanje članova obitelji nekog od kandidata/kinja u biračkim odborima. S obzirom na to da Zakon osim nužnosti da članove biračkog odbora predlažu političke stranke i da ne smiju biti kandidati na izborima ne predviđa neka druga ograničenja, njihove pozicije u biračkim odborima nisu zakonski sporne, no smanjuju povjerenje birača_ica u poštene izbore pod pretpostavljajući da kao povezane osobe imaju motiv pogodovati pojedinom kandidatu.

GONGOV PRIJEDLOG:
Izbjegavati praksu imenovanja u biračke odbore osoba bliskih kandidatu. Kako bi se osigurao mehanizam kontrole, predvidjeti da prilikom imenovanja članovi odbora moraju potpisati suglasnost za prihvaćanje članstva u biračkom odboru prilikom čega se izjašnjavaju da nisu u rodu ni s kim od kandidata/kinja u jedinici kojoj pripada biračko mjesto.

8. Glasanje državljana drugih članica EU-a u Hrvatskoj
Državljani i državljanke drugih država članica Europske unije koji žive u Hrvatskoj mogli su ostvariti aktivno i pasivno biračko na lokalnim izborima samo ako su se unaprijed registrirali – tj upisali u birački popis. Međutim, odredbe o glasanju ograničavaju njihov izbor samo na predstavnička tijela (županijske skupštine, gradska i općinska vijeća), izostavljajući mogućnost izbora župana, gradonačelnice ili općinskog načelnika.
Uz to, malo je državljana drugih članica EU uopće upoznato s tim pravom jer nedostaje informativnih kampanja i prilagođenih sadržaja na stranim jezicima – pa su tako osim zakona koji regulira biračko pravo stranaca i svi obrasci isključivo na hrvatskom jeziku.

GONGOV PRIJEDLOG:
Pravodobno informirati o biračkim pravima potencijalne birače putem javnog servisa. Osigurati informacije i potrebne obrasce na više jezika.
Proširiti biračko pravo državljana drugih članica EU u RH tako da mogu glasati i kandidirati se za predstavnička tijela i izvršne funkcije.

9. Zaokruženi na biračkom popisu bez pravne zaštite
Neki su birači_ce ostali bez biračkog prava na dan izbora jer je po dolasku na biračko mjesto ustanovljeno da je njihovo ime već zaokruženo, zbog čega im nije dopušteno glasanje. S obzirom na to da se ne radi o jedinstvenom slučaju, postoji praksa da se kontaktira gradsko ili općinsko povjerenstvo koje nakon utvrđivanja činjenica dopusti odnosno onemogući glasanje biraču_ici, međutim ne radi se o propisanoj, odnosno ujednačenoj praksi – pa je tako u nekim slučajevima priznata greška (npr. na popisu je osoba sa sličnim imenom i prezimenom), a u nekima nije (npr. došla je nova smjena biračkog odbora i ne možemo utvrditi je li taj birač_ica već bio na biračkom mjestu).
Slučaj biračice iz Rijeke koja se zbog svog slučaja “zaokružene” obratila Ustavnom sudu sa željom zaštite biračkog prava pokazao je apsurd zakonodavnog okvira u kojem je izostavljena mogućnost da “osoba kojoj je odlukom nadležnih biračkih tijela onemogućeno da ostvari svoje aktivno biračko pravo to svoje pravo zaštiti pred nadležnim tijelima odnosno nezavisnim sudom” (više o slučaju OVDJE).

GONGOV PRIJEDLOG:
Nepravilnosti poput slučajnog zaokruživanja nečijeg imena na biračkom popisu ne mogu se eliminirati, no trebala bi postojati propisana procedura što u tom slučaju učiniti kako bi birački odbori “slučajno zaokruženim” biračima mogli omogućiti glasanje – npr. uz sastavljanje službene bilješke koja se dodaje zapisniku s biračkog mjesta.
Zakonom osigurati adekvatnu zaštitu biračkog prava (kao ustavno garantirane kategorije) na način da se pojedincu omogući žalba nadležnim povjerenstvima i Ustavnom sudu na proces ostvarivanja biračkog prava.

Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.