Što je i kako djeluje civilno društvo?

Civilno društvo podrazumijeva da građanke i građani, u različitim skupinama, inicijativama i organizacijama, pa i individualno, uključivanjem u javni politički prostor zastupaju različite interese i vrednote. Civilno društvo prostor je inicijative i slobode, ali i djelovanja u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka.

Udruge u Hrvatskoj, kroz obavljanje najrazličitijih društveno važnih djelatnosti, u velikoj mjeri preko volonterskog rada, lokalno i nacionalno, ali i na EU razini daju značajan doprinos oblikovanju boljeg i pravednijeg društva kroz građanske inicijative, zagovaranje i zaštitu ljudskih prava i ranjivih skupina, aktivno sudjelovanje u oblikovanju različitih nacionalnih propisa, programa i strategija i obavljanje socijalnih i javnih usluga od općeg interesa u području obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, sporta, itd.

Korektiv vlasti

Bez udruga i građanskih inicijativa koje su najvažniji entiteti civilnog društva, nemoguće je imati kvalitetnu demokraciju. Nezavisni mediji i osnažene organizacije civilnog društva su psi čuvari demokracije i korektiv vlasti. Nadziru državne institucije i obnašatelje vlasti, podsjećaju ih na ispunjenje obećanja, upozoravaju javnost na probleme, nameću nove ideje i teme na političku agendu, informiraju, educiraju i senzibiliziraju javnost. Mjera u kojoj će civilno društvo biti korektiv nepovoljnih odluka za društvo od strane političkih elita, ovisi o njegovoj razvijenosti i snazi.
 
Institucionalni okvir djelovanja

Više od dva desetljeća Hrvatska je gradila sustav institucionalne potpore civilnom društvu u Hrvatskoj i njegova tri stupa – Ured za udruge Vlade RH, Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva i Savjet za razvoj civilnog društva. Imati razvijeno i snažno sinergijski povezano civilno društvo je civilizacijski demokratski doseg, a ne opasnost za demokraciju. Upravo suprotno, to aktivno civilno društvo otežava netransparentan i partikularan rad onih političara_ki koji ne djeluju u skladu s javnim interesom i vladavinom prava.

Projektno financiranje

U situaciji kada se nad organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj kroz ESF natječaje provodi administrativno nasilje- kroz nepridržavanje kalendara objave natječaja, neobjave natječaja, česte obustave natječaja i poništavanja istih, brojne izmjene natječajne dokumentacije, odugovlačenja s odgovorima na upite i zahtjeve, bezbroj neusklađenih pravila i procedura, neusklađenost provedbenih tijela, nejasne generičke odgovore, nedostatak fleksibilnosti i šire perspektive te nedostatak transparentnosti cjelokupnog procesa, uvredljivo je i opasno tvrditi kako se kroz civilno društvo financiraju političke stranke. Udruge konkuriraju na natječajima, a ako osvoje sredstva za svoj prethodno isplaniran rad i program koji odgovara uvjetima natječaja, mogu dobiti isključivo namjenska sredstva, što znači da svaka kuna i euro moraju biti opravdani računom i obrazloženi zašto su potrošeni u provedbi pojedine aktivnosti.

Javno financiranje na natječajima podložno je kontrolama – od administrativnih provjera, provjera kapaciteta organizacije, usklađenosti predloženih aktivnosti s ciljevima poziva do evaluacija i revizija, a svaki projekt mora podnositi financijske izvještaje tijekom svoje provedbe i na samom kraju. Dodatno, organizacije imaju i vanjske revizije te su i retroaktivno podložne kontroli dokumentacije i provedenih aktivnosti.

Povjerenje

Prema istraživanju političke pismenosti maturanata i maturantica ove godine, učenici i učenice završnih razreda srednjih škola pokazuju prilično niske razine povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Političkim strankama vjeruje svega 7,2%, Saboru samo 14,7%, a Vladi RH samo 16,7% sudionika_ica istraživanja. Oko 60% učenika_ca smatra da su među članstvom političkih stranaka one osobe koje se žele umrežiti s ciljem dobivanja. Međutim, čak tri četvrtine mladih podržava angažman pojedinaca i pojedinki u rješavanju društvenih problema, a istraživanje daje do znanja kako su svjesni_e uloge civilnog društva. Teme od javnog interesa jesu političke teme, a njima se civilno društvo bavi, ali kroz nestranačko i nezavisno djelovanje, a ne kroz političke stranke.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.