Izvori ukorijenjenosti i percepcije korupcije u Hrvatskoj

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, koji se obilježava 9. prosinca, Gong objavljuje istraživanja o institucionalnim izvori ukorijenjenosti i percepcije korupcije u Hrvatskoj, koju provodi Dario Čepo, docent na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, ukazuju kako je izvor korupcije u slabosti institucija, a ne isključivo u povremenom moralnom posrnuću takozvanog malog čovjeka.

Butelje vina mentorima na fakultetu, ‘ciglice’ kave medicinskim sestrama ili boce skupog žestokog pića doktorima – karakteristične su i svakodnevne scene u hrvatskim javnim institucija i nezaobilazni dio kulturnih obrazaca hrvatskog društva. Ili nas barem tako žele uvjeriti.

Takozvana sitna korupcija često se objašnjava tradicijom koju se iz hrvatskog društva ne može iskorijeniti. Ponekad se koristi i kao opravdanje postojanja puno ozbiljnijih, krupnijih i destruktivnijih koruptivnih praksi. Međutim, naše istraživanje polazi od pretpostavke da to ljudi čine ne jer žele, nego jer moraju.

Gongovo istraživanje o institucionalnim izvori ukorijenjenosti i percepcije korupcije u Hrvatskoj, koju provodi Dario Čepo, docent na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, osvjetljava ulogu slabosti postojećih institucija i djelovanja političke elite u poticanju disfunkcija tih institucija, kroz njihovo zarobljavanje, marginaliziranje ili (financijsko i kadrovsko) iscrpljivanje.

“Korupcija u Hrvatskoj, naša je polazna točka, nije produkt sebičnih interesa pojedinaca, kao ni socijalizacijskih obrazaca koji postoje u hrvatskom društvu. Korupcija se ne prenosi s koljena na koljeno.

Ona je produkt pretpostavki građana i građanki o tome kako funkcioniraju institucije i koja su očekivanja koja pojedinci zaposleni u tim institucijama stavljaju pred ljude ako žele da institucija obavi svoj posao na pravilan način. Ukratko, izvor korupcije leži u institucijama”, pojašnjava Čepo.

Borba protiv korupcije ne može se svesti samo na individualnu odgovornost i okrivljavanje poneke trule jabuke za problem korupcije u Hrvatskoj.

Gong upozorava kako se fokus treba staviti na slabosti institucija i krhkost cjelokupne strukture. Točnije, aktivnosti političke elite koja te slabosti koristi, učvršćuje i dodatno širi, čime se cjelokupan demokratski okvir i dalje defektan i nedovršen. Ukratko, trula je cijela gajba u kojoj se jabuke nalaze. To vodi jačanju percepcije korupcije među hrvatskim građanima i građankama i slabljenjem povjerenja u institucije, a samim tim i legitimnosti poretka u cjelini. Nepovjerenje i nelegitimnost predstavljaju plodno tlo za jačanje antidemokratskih tendencija u širem društvu i pojavi demagoških, populističkih i autoritarnih stranaka, aktera i organizacija, koje mogu iskoristiti slab i koruptivan sustav kao odskočnu dasku za zauzimanje vlasti.

Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.