Imamo pravo znati, ali nema političke i demokratske kulture

Zagreb, 28.09.2020. - U organizaciji Gonga održana je tribina "Imamo pravo znati - vlast nam ne smije skrivati". Tribinom će se obilježiti 28. rujna, Međunarodni dan prava na pristup informacijama. Tribinom su tematizirane najavljene izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama, već trećim od kako je donesen 2013.Na slici Andrej Dimitrijević,Zoran Pičuljan,Oriana Ivković Novokmet,Danka Derifaj i Mate Zec. foto HINA/ Tomislav PAVLEK/tp

Međunarodni dan prava na pristup informacijama 28. rujan, Gong je obilježio tribinom ‘Imamo pravo znati – vlast nam ne smije skrivati’ koja je tematizirala prepreke na koje građani_ke te novinari_ke nailaze prilikom pokušaja da ostvare pravo na pristup informacijama, koje je i Ustavom garantirano svim građanima i građankama.

Na tribini su sudjelovali_e povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan, novinarka Danka Derifaj s RTL Televizije, novinar Andrej Dimitrijević s portala Telegram, a o niskoj upotrebljivosti podataka koji su objavljeni o okolišu i prirodi govorio je Mate Zec iz udruge Biom.

“Zakon o pravu na pristup informacijama imamo desetak godina, a još postoje ozbiljne prepreke u ostvarivanju prava. Vlasti se pozivaju na GDPR, poslovne tajne ili naprosto ignoriraju zahtjeve. Podsjećam da imamo Vladu koja nema redovite tjedne ili mjesečne presice nego prisiljava novinarke da dobacuju pitanja ministrima pred zgradom Vlade, intervjui se daju u kontroliranim uvjetima, biranim i prijateljskim medijima, informacije dijele kako i kome žele, čime Vlada pokazuje neodgovornost prema javnosti”, istaknula je uvodno moderatorica tribine Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga.

Upitan što Povjerenik može učiniti kada institucije ili ministri ne žele dati neku informaciju, Zoran Pičuljan odgovorio je da može pokrenuti prekršajni postupak, na što su ostali sudionici­_e upozoravali_e kako se najčešće radi o dugotrajnim sudskim postupcima koji završe u zastari.

“Često nam se javljaju saborski zastupnici ili gradski vijećnici koji ne mogu dobiti informaciju u svom vijeću ili Saboru. Oni bi po svojoj funkciji trebali imati puno veća prava od onih koja jamči pravo na pristup informacijama”, istaknula je Jagoda Botički iz Ureda povjerenika za informiranje”, istaknuto je iz Ureda povjerenika za informiranje.

Da Zakon i dalje nije zaživio u punoj mjeri, svjedoče već godinama novinari i novinarke koji_e ovo pravo koriste kao posljednji izlaz iz situacija u kojima vlasti odbijaju odgovoriti na njihove upite.

“Predugački rokovi služe da se novinari_ke izmore. Novinari_ke zaslužuju drugačiji tretman zbog prirode svog posla”, složili su se Andrej Dimitrijević i Danka Derifaj, koju su se zatim potužili i na kvalitetu podataka koja im tijela dostavljaju.

“Odgovori se pišu birokratskim meta jezikom u kojem se sadržajno ništa ne kaže”, upozorio je Dimitrijević i dodao: “Ako ja ne razumijem takav odgovor, kako onda da ga pojasnim svojim čitateljima i čitateljicama. Svi podaci trebaju biti dostupni i pretraživi, putem tri klika mišem trebao bih doći do traženih podataka, a ne pisati zahtjeve, žalbe, pečatirati, skenirati i čekati odgovore mjesecima i  godinama, koji možda ni onda ne stignu”.

“Neugodno iznenađenje je da od svih Ministarstava kojima sam uputila mail, Ministarstvo medija jedino šalje medijski neupotrebljiv odgovor”, dodala je Derifaj.

Povjerenik je priznao kako tijela javne vlasti koriste institut tajne informacije i zaštite osobnih podataka u više od 50% slučajeva bez pravnog temelja.

“Kvaliteta uprave, politička volja i demokratska kultura ovdje su presudni. Trebaju se stvoriti i poštovati određeni standardi”, složio se Pičuljan.

Upitan znaju li građani da imaju pravo znati, Pičuljan je odgovorio kako su doista građani_ke najčešći korisnici_e ovog instituta, ali nema saznanje koliko ih je točno upoznato s mogućnostima korištenja zahtjeve za pravo na pristup informacijama. “Prema nekim anketama, možemo reći da baš ne znaju za ovaj institut te da ih treba educirati da mogu tražiti informacije na ovaj način. Zaštita je bitna, ali je jednako bitna i promocija prava te da smo pritom proaktivni”, rekao je povjerenik.

“Okolišni podaci trebaju biti dostupni jer su od interesa za opću javnost. S jedne strane, oni trebaju biti transparentnosti, a osim toga imaju dodatnu vrijednost u smislu da njihova proaktivna objava rasterećuje javnu upravu te da se mogu ponovno koristiti. Postoji ogroman prostor za napredak. Osim što nam podaci nisu dostupni, teško ih je i sustavno pratiti. Ako se bavite okolišnom tematikom, to iziskuje puno više napora u praćenju što se upravo radi i što se planira. Pogotovo kada je riječ o specifičnim dokumentima i odlukama vezanim uz konkretne projekte. Za razliku od medija, civilno društvo je strpljivije kada je riječ o čekanju. Pogađa me samo što se stvara dojam da institucije vlasti namjerno odugovlače”, pružio je svoju perspektivu Mate Zec iz Udruge Biom.

Ususret Međunarodnom danu prava na pristup informacijama, Gong je snimio prigodni video:

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.