Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?

Zagreb, 22.09.2020 - Konferencija za medije GONG-a temu "Kakav bi rezultat izbora bio da izborne jedinice odgovaraju Ustavu i Zakonu?" u povodu predstavljanja analize ‘Hoæe li i sljedeæi parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?’, koju je za GONG izradio izv. prof. dr. sc. Goran Èular. Na slici profesor na Fakultetu politièkih znanosti i èlan GONG-a Berto Šalaj, profesor na Fakultetu politièkih znanosti, èlan Vijeæa GONG-a Goran Èular te izvršna direktorica GONG-a Oriana Ivkoviæ Novokmet. foto HINA/ Damir SENÈAR/ ds

„Hrvatska od početka primjene razmjernog izbornog sustava provodi neustavne parlamentarne izbore, a hrvatski političari i političarke tijekom čitavog tog razdoblja nisu pokazali_e spremnost da navedene probleme otkloni reformom izbornog zakonodavstva“, istaknuto je danas na predstavljanju analize ‘Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?’, koju je za Gong izradio Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

„Hrvatska od početka primjene razmjernog izbornog sustava provodi neustavne parlamentarne izbore, a hrvatski političari i političarke tijekom čitavog tog razdoblja nisu pokazali_e spremnost da navedene probleme otklone reformom izbornog zakonodavstva“, istaknuto je danas na predstavljanju analize Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?, koju je za Gong izradio Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Na današnjem predstavljanju analize ‘Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?’, osim Čulara, govorili_e su Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, te Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga.

„Do 2016. nije se potvrdilo da nejednakost biračkoga prava utječe na izglede pojedinih stranaka da formiraju vladu. Minimalne razlike u stranačkoj strukturi parlamenta niti jedne godine ne bi ništa bitnije promijenile u procesima formiranja vlada. Međutim, nakon posljednjih izbora 2020. po prvi put nejednakost biračkoga prava neposredno je utjecala na izglede stranaka za formiranje vlade. Gubitkom jednog mandata HDZ-a i jednog njihova poslije izbornog koalicijskog partnera NS-R, vladajućoj koaliciji koja obuhvaća točno 76 zastupnika nedostajalo bi u tom slučaju dva mandata za formiranje vlade“, obrazložio je Čular.

U 7 prethodnih izbornih ciklusa nepravedno je raspodijeljeno čak 64 zastupničkih mjesta, što je gotovo pola jednog saziva Sabora.  Kada bi saborski mandati bili razmjerni broju registriranih birača i biračica, najveći gubitnik bi bila IV. izborna jedinica koja bi tijekom proteklih 7 izbornih ciklusa izgubila čak 13 mandata. Najviše bi profitirale 9. i 10. jedinice koje su bile zakinute za 11, odnosno 8 mandata. Prema Gongovoj simulaciji, na posljednjim izborima u Saboru ne bi bio izabran Radimir Čačić, ali bi ušao Mile Kekin.

“Gong smatra da je postojeće izborno i referendumsko zakonodavstvo zapušteno. Unatoč brojnim manjkavostima, ali i našim dugogodišnjim naporima da ukažemo na njih te da poboljšamo aktualnu situaciju, političke elite su okretale glavu od ove teme. Iz Gongove perspektive, upravo sada u vrijeme pandemije i borbe protiv korupcije, pitanje izbornog i referendumskog zakonodavstva je jedno od prioritetnih za rješavati upravo jer se tiču unapređenja demokracije i sustava u kojem živimo. Prošla Vlada je u svom programu imala stavku reforma izbornog zakonodavstva, ali ona se nije dogodila. Ova Vlada je ‘izgubila’ tu temu na svojoj agendi za iduće četiri godine. Izborne jedinice su prvi korak u unaprijeđenju izbornog zakonodavstva, polazišna točka iz koje kreće daljnje zagovaranje demokratizacije političkog sustava”, pojasnio je Šalaj.

“Ustavnom sudu smo pružili jedan tip argumenta prema njihovim pragmatičnim kriterijima koji dokazuje da raspodjela glasova u biračkim  jedinicama utječe na izborni rezultat”, kazao je Čular.

Čular je pozvao političke stranke na konsenzus te da pristanu na Gongov prijedlog u kojem i dalje ostaje 10 izbornih jedinica, a linije izbornih jedinica slijede granice županija. Tome bi iznimka bila tek Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

“Gong smatra da je ovo prilika zbog tipa pitanja, koje je nadstranačko i u interesu svih građana_ki, da se postigne široki politički i društveni konsenzus. Predlažemo da odgovorni za ovo pitanje ne budu niti Vlada niti Sabor nego Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav”, dodao je Čular.

„Za razliku od hrvatske političke elite, Gong ustavna načela o političkoj jednakosti građana, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od kamena temeljaca demokratskog političkog sustava te stoga želi pokrenuti javnu i stručnu raspravu o problemu izbornih jedinica“, zaključila je Ivković Novokmet i najavila javnu i stručnu raspravu na ovu temu s predstavnicima_ama političkih stranaka, predstavnicima_ama vlasti te ustavnim i pravnim stručnjacima u petak u Novinarskom domu.

Cijeli rad ‘Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?’, profesora Čulara pronađite OVDJE.

Autor infografika: Mario Gatara

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.