Surađujte s civilnim društvom na Zapadnom Balkanu

6. svibnja/maja 2020. vođe država članica EU i država zapadnog Balkana sastat će se u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU kako bi razgovarali o perspektivi država zapadnog Balkana za ulazak u EU. 5. svibnja organizacije civilnog društva iz Hrvatske okupljene u Forum 2020 pod koordinacijom CROSOL-a i organizacije iz regije održat će online summit u sjeni. 

Mi, niže potpisane organizacije civilnog društva (OCD) Zapadnog Balkana, kao i članica Europske unije, aktivne na pitanjima temeljnih prava i vladavine prava, demokratskih institucija, civilnog angažmana, zaštite okoliša, suzbijanja korupcije, prava migranata;

Podržavajući procese europske integracije zemalja Zapadnog Balkana i zagovarajući njihovo pridruživanje Europskoj uniji;

Svjesni problema i izazova s kojima se zemlje Zapadnog Balkana suočavaju prilikom zaštite te očuvanja najviših standarda demokracije, temeljnjih prava i sloboda, vladavine prava, ekonomskog i socijalnog blagostanja i solidarnosti za svoje građane;

Svjesni prevladavajućih političkih, ekonomskih i društvenih izazova s kojima se suočavaju društva Zapadnog Balkana, koje su posljedica ratova, teških kršenja ljudskih prava, nedemokratskih i autokratskih režima, kao i ekonomskih i društvenih nejednakosti;

Svjesni političkih, ekonomskih i društvenih izazova s kojima je suočena Europska unija s obzirom na političku fragmentaciju, rast populizma i ekstremizma, ekonomske i društvene nejednakosti, migracija, društvene sigurnosti, kao i na primjetan zamor političkih elita i glasača u vezi s daljnjim proširenjem Europske unije prema Zapadnom Balkanu;

Pored toga i,

Zabrinuti zbog ozbiljnih napada na demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava u nekim zemljama članicama – osobito u kontekstu trenutne epidemije virusa Covid-19;

Zabrinuti što je Republika Hrvatska za vrijeme svog predsjedanja Unijom izbjegavala otvoriti teme vladavine prava i demokracije unutar Vijeća EU;

Zabrinuti manjkom solidarnosti između zemalja članica u inicijalnom razdoblju širenja Covid-19 virusa, kao i suočavanja s migracijskim pitanjima,

POZIVAMO državna vodstva, odnosno Vlade zemalja članica Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana da:

  • Intenziviraju i ubrzaju pregovore i provedbu reformi u procesu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije (acquis communautaire), osobito u području temeljnih prava i sloboda, sudstva, vladavine prava, demokratskih institucija. Zemlje Zapadnog Balkana se moraju obvezati na istinsku provedbu reformi kako bi ostvarili trajnu institucionalnu i društvenu promjenu, dok se Europska unija mora držati istih načela pri ocijenjivanju njihova napretka. Poseban naglasak se mora staviti na poboljšanje suradnje zemalja u radu na razrješavanju sudbina nestalih osoba; na jačanje suradnje i povećanje efikasnosti procesuiranja ratnih zločina; podržavanje ostalih inicijativa tranzicijske pravde, posebice onih iniciranih od strane civilnog društva, poput REKOM-a. Ovo je jedan od preduvjeta za izgradnju povjerenja između država i društava Zapadnog Balkana. Istovremeno, svako kašnjenje ili odgoda od strane Unije, u radu na pitanjima vladavine zakona, ljudskih prava i demokracije, u zemljama članicama, ima iznimno loše posljedice na proces demokratizacije zemalja Zapadnog Balkana. Zbog svega navedenog, očekujemo od Europske unije da dokaže predanost svojim temeljnim vrednotama – ne samo kroz simbolične općenite izjave, već kroz konkretna djelovanja.

  • se založe i podupru vlasti u Bosni i Hercegovini da čim prije provedu četrnaest prioriteta Izvještaja Europske Komisije, objavljenih u svibnju 2019. godine. U otvorenom i konzultativnom procesu sa civilnim društvom i Predstavništvom Europske unije u Bosni i Hercegovini, Vijeće Ministara BiH mora donijeti novi akcijski plan za provedbu prioriteta iz Izvještaja Europske komisije, koji bi bio usredotočen na pitanja vezana uz izgradnju demokracije, ostvarivanje vladavine prava i zaštitu ljudskih prava. Europska unija bi trebala poslati jasnu poruku da je kandidacijski status moguć i ostvariv te ovisi o konkretnim koracima BiH s obzirom na četranaest opisanih prioriteta. BiH ne smije biti izostavljena u procesu integracije Zapadnog Balkana u Europsku uniju, kao što i sama mora pokazati da se obvezuje provesti reforme koje su nužan dio tog procesa.

  • započnu konkretniju suradnju s organizacijama civilnog društva zemalja Zapadnog Balkana pri izradi i provedbi reformi, pritom podržavajući organizacije civilnog društva, financijski i politički, u njihovom radu na izgradnji I jačanju demokracije i vladavine prava.  Europska unija se mora nastaviti oslanjati na mišljenja civilnog društva pri procjeni učinka reformi i izbjegavati politički tendeciozna djelovanja koja ne doprinose konstruktivnim rješenjima, bilo na nacionalnoj ili razini procesa proširenja EU. Pro forma simulacije i nagovještaji reformi proširenja Unije, bez konkretnih i suštinskih promjena od strane Vlada se moraju prokazati kao takve i prepoznati kao politički neprihvatljive.

  • uključe zemlje Zapadnog Balkana u primanje programa pomoći nakon pandemije virusa Covid-19, namijenjene gospodarskom i društvenom oporavku, posebice u European Green New Deal planu. Uloga civilnog društva u procesu olakšavanja posljedica krize ne bi trebala biti podcijenjena već bi se ona trebala podržati i olakšati rad OCD-ima u tom pogledu.

Organizacije civilnog društva Zapadnog Balkana trebale bi biti zastupljene na Konferenciji o budućnosti Europe.

Smisleno pridruživanje se može odviti jedino ako se temelji na predanosti demokratizaciji i ekonomskom razvoju zemalja Zapadnog Balkana. No mora se naglasiti da je ovo obostran proces. Na primjer, Unija bi trebala biti iskrena i reći da su izazovi pridruživanju značajni, a ne skrivati se iza sintagmi “problema načina proširenja”. U svakom slučaju, poboljšani načini procesa pridruživanja bi trebali primijenjeni čim prije.

Bez prave demokracije (koja je ne samo višestranački sustav već i čitav raspon demokratskih institucija, uključujući nezavisno sudstvo, nezavisne medije i nevladine organizacije i organizacije koje prate kršenja prava) i poštivanja vladavine zakona i ljudskih prava u i izvan Europske unije, prestaje postojati vizija mira i napretka u budućnosti. Ako EU ne može jamčiti i iskazati vrijednosti i vrednote koje koje sama promiče, mi: pro-europske organizacije civilnog društva koje djeluju u području temeljnih prava i vladavine zakona, demokratskih institucija, civilnog djelovanja, zaštite okoliša, suzbijanja korupcije i zaštite prava migranata – moramo se neizostavno zapitati: kako dalje – sa ili bez EU?

Želimo vjerovati da je naša budućnost unutar EU i da su vrijednosti i vrednote za koje se svakodnevno borimo (poštivanje ljudskih prava, demokratskih institucija, vladavine prava i zaštite okoliša) zaista naše zajedničke vrijednosti i vrednote Europske unije. Želimo da to ovaj Zapadnobalkanski Summit i dokaže.

5. svibnja 2020.

Beograd-Podgorica-Priština-Sarajevo-Skopje-Tirana-Zagreb

*Nacrt deklaracije izradili su CROSOL – platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Kuća ljudskih prava Zagreb, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Civil Rights Defenders, Balkan Civil Society Development Network, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Helsinški odbori za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije i Albanije, Institut za demokratija “Societas Civilis” Skopje, Inicijativa za monitoring evropskih integracija BIH, Politikon mreža i Sbunker.

Potpisnice deklaracije možete pronaći OVDJE.

The project ‘Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019-2021’ is funded by the European Union and implemented by the Finnish NGO platform for development Fingo, the Romanian platform FOND, the Croatian Platform CROSOL and CONCORD, the European NGO Confederation for relief and development.