Vlada europske odluke skriva na zatvorenim sjednicama

Premda ima ovlasti nadzirati rad Vlade – prije svega u Vijeću Europske unije gdje resorni ministri zemalja članica odlučuju o prijedlozima Europske komisije i Parlamenta – Odbor za europske poslove Hrvatskog sabora slabo ih koristi.

Od početka mandata IX. saziva Hrvatskog sabora, institucije Europske unije dostavile su Odboru za europske poslove nešto više od 2.000 dokumenata, a Vlada Republike Hrvatske tek 113 stajališta koja je Sabor razmatrao. Istovremeno, na zatvorenim sjednicama aktualne Vlade RH raspravljalo se o barem 300 stajališta koja su ministri zastupali na sastancima Vijeća EU-a, a kako pokazuju podaci koje je sa službene stranice Vlade RH preuzeo aktivist Code for Croatia Filip Rodik.

No, takvo postupanje nije boljka samo aktualne Vlade, već ustaljena praksa koja se nije promijenila od pristupanja Hrvatske EU. Prema podacima preuzetim sa službene stranice Vlade RH, od 2014. do prosinca 2019. godine na zatvorenim sjednicama Vlade raspravljalo se o 530 stajališta koje će Hrvatska zauzeti na sastancima Vijeća Europske unije. Na stranicama Sabora od pristupanja Hrvatske EU do početka 2019. godine objavljeno ih je ukupno 213, iz čega se može zaključiti da je većinu stajališta Vlada donijela samostalno, bez konzultacija sa Saborom ili s hrvatskom javnošću uopće. Istovremeno, Estonija je otvorila i platformu za javna savjetovanja o europskim poslovima s građanima, a vlada u Danskoj uključuje u proces formiranja nacionalnih pozicija i relevantne udruge. (Više pogledajte u pregledu dobih praksi OVDJE.)

Vlada RH, s druge strane, odlučila je ignorirati otvoreno pismo u kojem je Gong, s udrugom Corporate Europe Observatory i uz podršku preko 30 europskih udruga, apelirao da se tijekom hrvatskog predsjedanja nastavi finska praksa objave sastanaka ministara i Stalnog predstavništva s lobistima te učini i nove iskorake prema većoj otvorenosti europskih poslova. Umjesto toga, hrvatsko predsjedanje sponzorira INA MOL, sponzori na stranicama predsjedanja još nisu objavljeni, dok Stalno predstavništvo RH pri EU i na zahtjev odbija dati podatke o temama sastanaka s lobistima tijekom 2019. godine, jer tvrde da bi to podrazumijevalo stvaranje novih podataka.

Interaktivnu vizualizaciju pronađite OVDJE.

Vlada RH glasala je u travnju 2017. protiv ukidanja naknada za roaming građanima i građankama unutar granica EU-a izražavajući brigu za gubitke koji bi mogli odvratiti telekom industriju od budućih ulaganja u Hrvatsku kao turističku i geografski specifičnu zemlju. Istovremeno, na stranicama Sabora nije zabilježeno da su saborska radna tijela uopće razmatrala ovakvo Vladino stajalište.

Dok je praksa Vlade RH da stajališta koja će zastupati u institucijama Europske unije donosi na zatvorenim sjednicama, a ministri Hrvatski sabor više ni sporadično ne izvještavaju o sastancima Vijeća Europske unije na kojima su zastupali hrvatske interese, među članicama EU postoje i drugačiji primjeri. Resorni ministri u Estoniji, Danskoj, Finskoj, Švedskoj predstavljaju i brane stajališta pred specijaliziranim parlamentarnim odborima ovlaštenima nadzirati rad Vlade u europskim poslovima. Prije svega u Vijeću Europske unije, koje predstavlja glas vlada zemalja članica i gdje resorni ministri odlučuju o prijedlozima Europske komisije i Parlamenta, a koje je Europska ombudsmanica u svojem izvješću nazvala netransparentnom, ‘crnom kutijom’.

Prema Zakonu o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima saborski Odbor za europske poslove ima gotovo jednake ovlasti. Odbor može zatražiti od Vlade izvješće o održanom sastanku Vijeća EU, kao i o pripremama za sljedeći sastanak, može predložiti nadležnom ministarstvu provedbu postupka procjene učinka propisa, Vlada je dužna izvijestiti Sabor ako odstupi od zaključaka Odbora o stajalištu koje će zastupati u institucijama Europske unije. Pregled europskih poslova Hrvatskog sabora od ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, do 30. lipnja 2018. godine objavljen na saborskim stranicama pokazuje, međutim, da Odbor te ovlasti koristi sve manje. Tako je od 2015. godine zabilježen stalni pad broja izvještaja ministarstava o sastancima Vijeća EU na kojima su zastupali hrvatska stajališta, a ne spominje se niti jedan slučaj da je od resornog ministarstva tražena provedba postupka procjene učinka propisa.

The project ‘Towards an open, fair and sustainable Europe in the world – EU Presidency Project 2019-2021’ is funded by the European Union and implemented by the Finnish NGO platform for development Fingo, the Romanian platform FOND, the Croatian Platform CROSOL and CONCORD, the European NGO Confederation for relief and development.