Politika bolja od EU prosjeka, no provedba zaostaje

Godišnji izvještaj Europske komisije o otvorenosti podataka javnog sektora država članica EU Hrvatsku ocjenjuje prosječnom, osim kad je riječ o iskoristivosti i ekonomskim učincima otvaranja podataka, gdje je ispod europskog prosjeka.

Open Data Maturity Report, godišnja analiza Europske komisije o otvorenosti podataka javnog sektora u europskim zemljama, smjestila je Hrvatsku u 2019. na šesto mjesto među 28 država članica s najboljim politikama otvaranja podataka. Zrelost otvorenih podataka izvještaj analizira kroz četiri dimenzije; političku, zrelost središnjeg podatkovnog državnog portala, utjecaj otvorenih podataka i njihova kvaliteta. Osim što je natprosječnom ocijenjena u području politike otvorenih podataka, njihove kvalitete i poštivanja standarda koji omogućuje dodavanje bazi Europskog portala otvorenih podataka, Hrvatska je uglavnom prosječna. Daleko ispod europskog prosjeka ostala je, međutim, po pitanju ekonomskog učinka dostupnih otvorenih podataka i osviještenosti o  mogućnostima njihova ponovnog korištenja. Ispodprosječno je i korištenje središnjeg podatkovnog portala, vjerojatno stoga što je i po pitanju ažuriranja podataka Hrvatska ispod europskog prosjeka.

Upravo na području kvalitete i utjecaja otvorenih podataka izvještaj bilježi i najveći jaz među kategorijama gdje su zemlje podijeljene na predvodnice, brze sljedbenike, sljedbenike i početnike. Hrvatska se 2019. ubraja među sljedbenike, ponajviše zato što je u protekle dvije godine značajno smanjen broj novih objavljenih data setova, njihovo ažuriranje nije adekvatno, a dinamički pristup strojno čitljivim podacima tek se sporadično razvija.

Interaktivnu infografiku objava na DataGov.hr pronađite OVDJE.

Prikupili smo metapodatke o setovima objavljenima na središnjem državnom podatkovnom portalu, od njegovog pokretanja 2015. do 25. studenog ove godine. Iz njih je vidljivo kako je samo Središnji ured za razvoj digitalnog društva tijekom 2019. ažurirao svoje setove podataka na središnjem državnom portalu. Ovaj podatak, međutim, nije sasvim pouzdan budući da se rubrika „Vremensko razdoblje“ nekad odnosi na datum zadnjeg ažuriranja, nekad na vremensko razdoblje za koje su objavljeni podaci, a u najvećem broju slučajeva ostavljena je prazna.

Interaktivnu infografiku – kategorije objavljenih podataka i ažuriranje u 2019. na Data.gov.hr pronađite OVDJE.

Rubrika „Dodano na data.gov.hr“ daleko je pouzdanija, i prikazuje trend smanjivanja broja objavljenih novih setova podataka. Jednako tako, primjetno je kako su nakon lokalne jedince nakon 2016. godine počele objavljivati sve više podataka, dok ih državna tijela objavljuju sve manje. Tek ove godine državna tijela ponovo su počela objavljivati podatke na središnjem portalu i sada su na razini iz 2014. godine, kada su vodila u otvaranju informacija javnosti.  Istovremeno, lokalne jedince u 2019. nisu na središnjem portalu objavile niti jedan novi set – iako je poznato, primjerice, da je Grad Bjelovar razvio aplikaciju koja prikazuje isplate iz proračuna. Jednako tako, na portalu nema otvorenih podataka Državnog izbornog povjerenstva o financiranju političkih kampanja ove godine, kao ni polugodišnjih izvještaja o donacijama za redovne političke aktivnosti. Financijska agencija na središnjem državnom portalu nije objavila niti jedan set – iako na svojim stranicama objavljuje osnovne podatke godišnjih financijskih izvještaja u otvorenom formatu. Isto vrijedi za podatke o isplatama iz državnog proračuna, registru koncesija ili pak imovinskim karticama dužnosnika. Uz slabo ažuriranje, malo je setova podataka javnog sektora u Hrvatskoj uopće moguće jednostavno povezivati, a sve to bitno otežava razvoj podatkovno temeljenih usluga i aplikacija.

Najnovije izmjene europske Direktive o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, koja je stupila na snagu u srpnju ove godine, propisuju zato pružanje pristupa dinamičkim podacima u stvarnom vremenu. Ovu obavezu preuzela je i Vlada RH donošenjem Politike otvorenih podataka u 2018. godini. Do danas, međutim, javni API pristup najnovijim ažuriranim podacima postoji samo za podatke iz registra Trgovačkih sudova. Usprkos najavama kako će tijekom godine otvoriti dinamički pristup rezultatima elektroničkog glasanja na plenarnim sjednicama, Hrvatski sabor na svojoj stranici je do sad javni API pristup omogućio tek za pojedine arhivske podatke.

Koliko će ovih nedostataka biti uklonjeno zahvaljujući projektu prilagodbe informacijskih sustava tijela javnog sektora Portalu otvorenih podataka iz objave na službenoj stranici Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva teško je iščitati. Tu stoji kako je provedba projekta vrijednog 6,79 milijuna kuna počela već u svibnju ove godine, a ciljevi i očekivani rezultati u sljedeće dvije godine raspisani su prilično općenito. Veliki su novci u igri, a rezultati bi mogli biti slabašni ako većina sredstava bude uložena u redizajn web stranice i edukaciju službenika.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.