Antikorupcijski profil Europske unije

Rad donosi pregled glavnih antikorupcijskih mehanizama, institucija i aktera EU-a s informacijama o aktivnostima civilnog društva te preporukama za poboljšanje posebice interesantnima u svjetlu zagovaračkih mogućnosti koje proizlaze iz predsjedanja Vijećem – koje RH čeka u prvoj polovici 2020. godine.

Gong objavljuje policy brief autora Duje Prkuta na temu antikorupcijske politike i mehanizama Europske unije. Cijeli rad dostupan na engleskom pročitajte OVDJE.

Korupcija je izvanredan problem u državama članicama Europske unije, što dovodi u opasnost njene institucije – već pogođene sindromom demokratskog deficita. Negativni učinak korupcije na povjerenje građana/ki u javne institucije posebno zabrinjava kada se promatra u svjetlu porasta populizma. U cijeloj Europi novi desničarski populistički politički akteri/ce postali su dio nacionalnih političkih krajolika. Oni kapitaliziraju razočaranje građana/ki političkim elitama koristeći slučajeve korupcije i neetičkog ponašanja, koji se savršeno usklađuju s njihovim anti-institucionalnom i anti-elitističkom populističkim retorikom. EU se tako suočava s novim problemom – smanjenjem vladavine prava u  zemljama članicama. Trenutno je takva situacija najvidljivija na primjerima napada Mađarske i Poljske na nezavisne institucije, slobodne medije, civilno društvo, akademsku zajednicu i druge kritičke glasove.

Posljednjih godina na globalnoj razini svjedočimo inovacijama u području transparentnosti i odgovornosti, osobito putem međunarodnih mehanizama pravnih i međuvladinih suradnji, kao što su GRECO, UNCAC i Partnerstvo za otvorenu vlast, koje na nacionalnim razinama prati razvoj IT sektora, što omogućuje široku lepezu novih transparentnih inovacija, prethodno teško implementiranih ili čak nezamislivih. S druge strane, EU se čini nespremnom ili nesposobnom pratiti takvo kretanje, dok brojna pitanja transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti ostaju neriješena.

Europska antikorupcijska politika nije samostalna politika već horizontalna, prisutna u brojnim područjima politike i provodi je niz institucija putem širokog spektra dostupnih instrumenata. Institucije EU-a koje olakšavaju suradnju nacionalnih istražnih, sudskih i tužiteljskih tijela (EUROJUST, EUROPOL) pridonijele su borbi protiv prekograničnog kriminala i zločina protiv financijskog interesa Europske unije (OLAF, Revizorski sud te budući Ured europskog javnog  tužitelja – EPPO). Samoregulacija u etici dokazala se kao nepouzdani model kada je u pitanju politička funkcija visokih političkih skupina EU-a (članovi Povjerenstva i zastupnice Europskog parlamenta). Doista otvoreni proces donošenja odluka može se ostvariti obvezom registra lobiranja (Registar transparentnosti) na razini EU-a popraćenom drugim propisima koji se odnose na odgovornost, transparentnost, integritet, pristup informacijama i sudjelovanje. Jednako tako, pristup informacijskom sustavu EU-a treba radikalni remont, dok je sudjelovanje građana/ki u donošenju odluka EU-a još uvijek nerješiv zagonetka. Navedeno pokazuje kako EU trenutno ne raspolaže mehanizmima kojima bi adekvatno odgovorila na rastuće prijetnje.

Neke od preporuka za poboljšanje su:
• nastavak izvještavanja o korupciji – objavljivanje drugog izvješća o borbi protiv korupcije u EU-u
• nadogradnje u izvještavanju o korupciji u Europskom semestru
• EU ratifikacija Kaznenog zakona o korupciji Vijeća Europe i pristupanje EU-a GRECO-u
• stupanje na snagu Konvencije Vijeća Europe o pristupu javnim dokumentima i osnivanje neovisnog tijela za praćenje stručnjaka
• korištenje novog europskog pravobraniteljskog postupka brzog postupanja za žalbe koje se odnose na pristup informacijama
• podnošenje izvješća i sudjelovanje u konzultacijama koje organizira Europski ombudsman o pitanjima dobrog upravljanja u institucijama EU-a
• podnošenje izvješća o nezakonitim aktivnostima ili lošem upravljanju EU fondovima OLAF-u i Europskom javnom tužilaštvu (od 2021. nadalje)
• međuinstitucionalni sporazumu o Registru transparentnosti (obvezni registar lobiranja za sve tri institucije)
• povećanje vidljivosti antikorupcijskih pitanja i akcija zagovaranja kroz povećanu suradnju s ITCO-om i EESC-om, europskim mrežama civilnog društva i nadzornim organizacijama
• usvajanje uvjeta vladavine prava u višegodišnjem fiskalnom okviru
• uključivanje sustavne korupcije, smanjenje građanskog prostora i napada na medije kao mjerodavnog pokazatelja za bilo koji mehanizam sadašnjeg i budućeg zakona (postupak iz članka 7., MFF)

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.