Građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj

Na Ekspertnom forumu Obrazovne zviždaljke GOOD inicijative raspravljalo se provedbi građanskog odgoja i obrazovanja, uz osvrt na objavljene rezultate međunarodnog istraživanja  (ICCS) i istraživanja iskustva učitelja/ica.

Ekspertni forum GOOD inicijative o razvoju građanske kompetencije mladih naziva Kako održati vatru živom? održan je 13. rujna 2018. u prostoru Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Na ekspertnom forumu se raspravljalo o aktualnostima vezanim uz razvoj učeničke građanske kompetencije, podršku učiteljicama u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja, kao i o aktualnim pristupima kako podržati uvođenje i provedbu kvalitetnih programa građanskog obrazovanja. Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i član Vijeća GONG-a, održao je uvodno izlaganje kojim je potaknuo pitanja o strategijama podrške sustavnom i kvalitetnom uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) temeljem tematskog izvještaja U očekivanju Godota? Politika, demokracija i građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj koji je objavljen na web stranici Obrazovne zviždaljke GOOD inicijative. Nakon toga je Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu prezentirao rezultate kvalitativnog istraživanja stavova učitelja/ica o provedbi građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetnog područja. U trećem dijelu, Berto Šalaj i Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja osvrnuli su se na objavljene rezultate međunarodnog istraživanja građanskog odgoja i obrazovanja (ICCS) koje je objavljeno i dostupno online, a Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je i publikacije i istraživanju na hrvatskom jeziku na svojim web stranicama. Sudionici foruma upoznati su s do sada objavljenim rezultatima te se raspravljalo o do sada provedenim aktivnostima i programima za razvoj građanske kompetencije mladih. Nakon ekspertnog foruma, održan je sastanak GOOD inicijative.

U očekivanju Godota? Politika, demokracija i građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj

Autor Berto Šalaj navodi da je „za razliku od većine drugih demokratskih država, GOO u hrvatskom školskom sustavu prisutan tek sporadično, bez sustavnih napora da se u njega uključe sva školska djeca, iako brojna sociološka, politološka i pedagoška istraživanja sugeriraju da u političkoj kulturi mladih u Hrvatskoj postoje brojni nedostaci, to jest zabrinjavajuća odstupanja od ideala demokratske političke kulture“.  Nadalje, konstatira da „dosadašnje iskustvo“ pokazuje „kako niti jedna hrvatska vlada, bez obzira na to je li bila lijevo ili desno politički orijentirana, nije smatrala da GOO treba biti važan segment obrazovnoga sustava“. Pritom Šalaj opisuje kako pristup javnog zagovaranja važnosti GOO od strane akademske zajednice, nevladinih organizacija, učitelja, nastavnika i profesora nije urodio željenim rezultatom. Nije se pokazao uspješnim niti pristup uvjeravanja vlasti putem argumenata i dokaza ili snažni društveni i politički pritisci na političke elite putem javnih demonstracija i protesta kao što su prosvjedi Hrvatska može bolje! održani u lipnju 2016. i 2017. godine u čijoj organizaciji je sudjelovala GOOD inicijativa. Stoga Šalaj opisuje i treći mogući pristup, kojeg naziva „intersticijski“  kao što su uvođenje GOO u škole u pojedinim lokalnim zajednicama. Primjer takvog djelovanja je grad Rijeka. „Riječke lokalne vlasti, u suradnji s školama, nevladinim organizacijama i akademskom zajednicom, iskoristile su svoje zakonske ovlasti u području školovanja i započele proces sustavnog uvođenja GOO u škole, ne čekajući državu i državnu moć da to napravi za sve škole u Hrvatskoj“ opisuje Šalaj, a i druge JLRS počinju organizirati slične aktivnosti. Za više informacija, pogledajte primjer Osijeka i inicijative Osijek to GOO

Ukupni tekst tematskog izvještaja U očekivanju Godota? Politika, demokracija i građanski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj i više informacija o intersticijskoj strategiji možete pronaći na stranicama Obrazovne zviždaljke GOOD inicijative.

Što kažu istraživanja? Građanska kompetencija mladih u Hrvatskoj

Dosadašnja istraživanja građanske kompetencije mladih, kao što su istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i GONG-a čiji rezultati su prikazani u publikaciji Od podanika do građana: razvoj građanske kompetencije mladih te istraživanje Fakulteta političkih znanosti i GONG-a prikazano u publikaciji Odgaja li škola dobre građane, pružaju informacije o demokratskim znanjima i stavovima te participacijskim navikama učenika završnih razreda srednjih škola. Najnovije Međunarodno istraživanje građanskog odgoja i obrazovanja (ICCS) koje organizira Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih postignuća osigurava nove informacije o građanskoj kompetenciji mlađih dobnih skupina. Do sada se istraživanje provodilo četiri puta, a u godini 2016. prvi je put uključilo i učenike iz Hrvatske. Međunarodno istraživanje je objavljeno i dostupno online, a Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je i publikacije i istraživanju na hrvatskom jeziku na svojim web stranicama. Istraživanje obuhvaća nacionalno reprezentativan uzorak učenika u dobi od 14 godina  s ciljem dobivanja uvida u to kako razumiju građanstvo i svoju građansku ulogu. Berto Šalaj naglašava da “su dosadašnji istraživanja uglavnom provedena na starijom dobnoj skupini pa ovo istraživanje nadopunjuje spoznaje o znanjima, stavovima i ponašanjima hrvatskih učenika u toj fazi njihovog razvoja” te “omogućava smještanje Hrvatske u prostorni komparativni okvir i omogućava usporedbu hrvatskih učenika s učenicima iste životne dobi drugih država “. U ovom istraživanju aktivno se građanstvo, razumije kao spoj znanja,  građanskih stavova prema određenim društvenim i političkim temama te građanskog ponašanja koje obuhvaća spremnost za aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Berto Šalaj je sudionike uputio na važnost objavljenih rezultata u međunarodnom istraživanju (Schulz i dr., 2018).

Pokazalo se da učenici u dobi od 14 godina nešto iznadprosječno vrednuju spolnu ravnopravnost. Iako, u sve 24 države obuhvaćene istraživanjem, uključujući dakle i Hrvatsku, kod učenica su detektirane statistički značajno više razine prihvaćanje rodne ravnopravnosti (Schulz i dr., 2018: 127).  Hrvatski učenici kao i njihovi međunarodni vršnjaci u visokom postotku smatraju da bi sve etničke manjine trebale imati jednaka prava. Iz međunarodnog izvještaja također je vidljivo da i u slučaju prava etničkih manjina, kao i u slučaju rodne ravnopravnosti, učenice u većoj mjeri od učenika vrednuju jednakopravnost (Schulz i dr., 2018: 130).

Istraživanje uključuje i pitanja o povjerenju u institucije, koje se kod hrvatskih učenika pokazalo niskim za  temeljne političke institucije – parlament, vladu i političke stranke. Jedan od aspekata građanskih stavova učenika je i pitanje njihovog odnosa prema religiji i tu su hrvatski učenici doveli u pitanje odvojenost crkve i države te natprosječno u odnosu na ostale misle da bi crkva trebala imati veću moć u društvu što zabrinjava pogotovo kad se tome doda i njihovo veće slaganje s tvrdnjom da su religiozni ljudi bolji su građani.

 „Papir sve trpi” – perspektiva nastavnika o (međupredmetnoj) provedbi GOO-a

Kvalitativno istraživanje koje su proveli Marko Kovačić i Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu kroz fokusne grupe s učiteljima i nastavnicima aktivnim u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja. Kao pozitivne strane provedbe istaknuti su: interes učenika, povećana uključenost različitih tipova učenika u nastavu, životnost, poboljšana suradnja s kolegama. Kao negativne strane provedbe istaknuti su: organizacijski izazovi , problem komunikacije i sustavnog pristupa uvođenja i provođenja ovog međupredmetnog sadržaja – pitanje ostvarivanja korelacije, iako GOO potiče suradnju u školi, postoje i otpori i nedostatak komunikacije – ističu ulogu ravnatelja i kolega, nedostatak komunikacije/koordinacije, papirologija – GOO donio još više zadataka administrativnog tipa koje ne razumiju baš najbolje smatraju da ovakvo rješenje praćenja i provođenja građanskog odgoja i obrazovanja nije primjereno, niti efikasno u sustavu u kojem se treba odvijati, nedostatne financije, Izostanak promjene – dojam da se nije mnogo toga promijenilo – nastavnici koji su i  ranije obrađivali ove teme u okviru svoji predmeta i dalje to nastavljaju raditi, a oni kojima to nije bilo privlačno uglavnom izbjegavaju međupredmetnu provedbu, nastavnici iz različitih škola ne uviđaju dodatnu vrijednost ovog međupredmetnog pristupa GOO. Zaključno, entuzijastični učitelji koji provode GOO opažaju da drugi često doživljavaju međupredmetnost manje bitnom aktivnošću koja im samo povećava administrativna zaduženja.

Naglašavala se važnost komunikacije i suradnje s različitim akterima. Nastavnici su identificirali i komentirali nekoliko aktera. Percepcija nastavnika o podršci Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) kvalitetnoj provedbi GOO-a je uglavnom negativna. Istaknulo se da je AZOO uglavnom nevidljiv u procesu i da podrška u vidu materijala i edukacija nije primjerena te da ne dobivaju odgovore na pitanja i smjernice za probleme s kojima se susreću. Problemi su uglavnom primijećeni i u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja (MZO). Uključeni učitelji uglavnom suradnju s lokalnom zajednicom percipiraju pozitivno. Hvale suradnju s JLS, pojedinim institucijama, sugrađanima te njihov doprinos stvaranju poticajnog okruženja za razvoj građanske kompetencije. S tim da je važno istaknuti da su učiteljice i učitelji uključeni u istraživanje iz sredina gdje  su lokalne vlasti pokazale neku spremnost na podršku provedbi GOO-a.

Zaključci:

o   Situacija s provedbom građanskog odgoja i obrazovanja je relativno kompleksna i neujednačena.

o   Nastavnici uključeni u istraživanje koji su kontaktirani putem lokalnih udruga ističu pozitivne strane (međupredmetne) provedbe GOO-a kao što su velik interes učenika za teme koje se građanskim odgojem i obrazovanjem pokrivaju, životnost sadržaja, inovativnost metoda, povećana suradnje u školi koja rezultira boljom atmosferom.

o   Ipak prevladavaju negativne strane : nedovoljna osposobljenost nastavnika, organizacijski izazovi, preveliko administrativno opterećenje, arbitrarnost nastavnika, odnosno nevoljkost da svi provode građanski odgoj i obrazovanje te prilična nebrigu institucija za kvalitetu samog međupredmetnog sadržaja.

o   Nastavnici vjeruju da je međupredmetni sadržaj manje važan od predmetnog te da mu zbog prevelikog opterećenja vlastitim predmetima ne mogu svi posvetiti jednaku pažnju.

o   Provedba GOO-a uvelike ovisi o osobnom angažmanu nastavnika i entuzijazmu individualaca koji taj sadržaj smatraju važnim.

o   GOO doprinosi boljoj atmosferi  u školi: način provedbe ima brojne pozitivne utjecaje na učenike, nastavnike, ali i školu u cjelini.

o   Osobna satisfakcija nastavnika koji poučavaju GOO.

o   Nastavnici su u nekoliko navrata istaknuli da je krucijalno opredmetiti GOO. Samostalnim predmetom izbjegle bi se brojne nesuglasice i prepreke isključivo međupredmetne provedbe što bi u konačnici rezultiralo kvalitetnijim rezultatima u kontekstu građanske kompetencije učenika.

o   Ostaju otvorena pitanja uloge AZOO-a i MZO-a u pogledu poboljšanja sustava vezanom uz dio koji se odnosi na GOO.

o   Demokratski deficit mladih raste, mladi se iseljavaju, potpora demokratskim vrijednostima opada.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.