Mijenjamo načine borbe – Hrvatska može bolje

Godišnjicu velikih prosvjeda za Cjelovitu kurikularnu reformu (CKR) „Hrvatska može bolje“ GOOD inicijativa obilježila je konferencijom na kojoj je ustanovljeno kako trenutni program Ministarstva obrazovanja nema veze s CKR-om, ali da i dalje traje borba za reformu obrazovanja i građanski odgoj i obrazovanje.

Borba ne prestaje, samo mijenjamo načine borbe i Hrvatska ipak može bolje – neki su od zaključaka konferencije GOOD inicijative o obrazovnoj reformi, koja je održana 28. svibnja 2018. u Novinarskom domu u Zagrebu povodom godišnjice prosvjeda  “Hrvatska može bolje”.  S konferencije je poručeno kako obrazovna reforma nije „kratkoročni posao jednoga mandata“, nego dugoročna suradnja stručnjaka i stručnjakinja, a njenom neprovedbom politika će iznevjeriti građanstvo, kao i svoj potencijal.

Stanje Cjelovite kurikularne reforme dvije godine kasnije prokomentirao je bivši voditelj CKR-a Boris Jokić kazavši da je reforma trenutno u zatvorenom krugu. „Mislim da smo zatvorili krug i, nažalost, bojim se da je tako. Ono što se trenutno radi nema baš pune veze s kurikularnom reformom. Nedostaju cjelovitost i postupnost u primjeni“, kazao je.

Jokić je istaknuo da Hrvatska nije, a i ne bi treba biti, među zemljama trećega svijeta koje „preko ljeta“ uvode reforme u školstvo. Kazao je kako je prema djelatnicima u školstvu i prema roditeljima, kao i učenicima, odgovorno reformu dobro i pravodobno pripremiti, izraditi materijale i sve potrebno za drugačiji način učenja, poučavanja i vrednovanja. Napomenuo je da u reformi nije važno samo ono što se uči, nego i na koji se način uči.

„Od onoga što se trenutno radi u Ministarstvu ne treba se očekivati ništa štetno, no ne može se očekivati ni nešto puno pozitivno. Hrvatska i dalje ima određenu šansu napraviti značajan iskorak u području odgoja i obrazovanja, ali potrebni su cjelovitost, strpljenje i mudrost. Ovakve promjene traju više od jednog mandata, bez obzira kako se zove ministrica ili ministar”, kazao je Jokić.

Jokić smatra da ministri obično nemaju sluha za nešto što traje duže, „za nešto što treba pripremati i nešto što treba biti korisno za ljude“. „Na žalost, političari u ovoj zemlji bez obzira na svoje iskustvo ili neiskustvo, uvijek iznevjere one kojima bi na neki način trebali služiti, a to su ljudi”, kazao je.

Jokić je upozorio da reforma ne bi smjela biti alat za nečiji PR za dnevnopolitičke ciljeve. Reforma mora biti sustavna, a za to je potrebno uvažavanje, mudrost, strpljenje i vrijeme, zaključio je.

O tome da Ministarstvo samo radi na promoviranju programa „Škole za život“ govorila je i Eli Pijaca Plavšić iz GOOD inicijative. „Lajtmotiv ove Vlade, ovog Ministarstva i ove ministrice je ulaganje puno napora u PR. Jako je puno promocije s jedne strane i nejasnoća i nedoumica s druge strane“, naglasila je. Isto tako, upozorila je na problem prevelike fokusiranosti na tehnološko opremanje škola i ostvarenje ministričine prošlogodišnje ideje o „tehnologiji, ne ideologiji“. „To nije nevažno, ali nije ni ključno“, rekla je Pijaca Plavšić.

Nepovoljni uvjeti rada i niske plaće

Iva Ivšić iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju – BRID predstavila je rezultate ankete „Istraživanje uvjeta rada“ koja govori da 80 posto učitelja glavnim preprekama smatra neopremljenost škola, nedostatak stručnog kadra i financija. Kao primjer se navodi i prevelik broj učenika i učenica u razredima u razredima, manjak prostora za kreativan rad s učenicima i dodatno, najčešće volontersko opterećenje koje projektni rad stavlja na učitelje, nastavnike i stručne suradnike.*

Rad na određeno radno vrijeme također je djelatnicima prepreka jer ih čini nesigurnima i nemotiviranima.

Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja upozorila je da učiteljima i učiteljicama plaća nije povišena, kako se govori u zadnje vrijeme, nego se iznos vraća na onaj od prije tri uzastopna snižavanja. Ističući kako plaća neće rasti ni narednih godina, ocijenila je da su sve političke priče o rastu plaće samo PR. „Učitelje se ne cijeni, a razgovori s Ministarstvom se mijenjaju kako se i ono mijenja. Za rad ne postoji dobar temelj, niti postoje jednake mogućnosti. Nedostatak je i osnovnih alata za rad što destimulira i učenike i učitelje. No, ljudi su osnovni resurs u kojega se treba ulagati“, istaknula je.

Na konferenciji je zaključeno da Hrvatska ima potencijala, no treba poboljšavati radno okruženje, status učitelja, kao i sve ostale elemente uključene u proces obrazovanja.

Zemlja propuštenih prilika

Drugi panel GOOD konferencije bio je posvećen uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) kao izvannastavne aktivnosti. Napomenuto je da građanski odgoj uključuje poučavanje o komunikaciji i uvažavanju svih, o ljudskim pravima i demokraciji, o tome kako kritički misliti ili riješiti sukob. Raspravljalo se o aktualnostima vezanim uz provedbu građanskog odgoja i obrazovanja, prezentiran je i riječki model provedbe, a govorilo se i o mogućnosti participacije roditelja i iskustvima u radu sa školama.

Uvodno izlaganje o aktualnoj situaciji vezanoj uz građanski odgoj i obrazovanje održao je prof. dr. Berto Šalaj. Hrvatsku je opisao kao „zemlju propuštenih prilika“ uz napomenu da se ne radi o pukim kritikama već o pokušaju da se nešto popravi. „Hrvatska je i 2018. jedna od rijetkih europskih država koja nije na sustavan i kvalitetan način institucionalizirala i implementirala građanski odgoj i obrazovanje u svoj školski sustav“, napomenuo je. Izostanak GOO-a u hrvatskom školstvu (trenutno je tek međupredmetan) objasnio je minimalističkim razumijevanjem demokracije od strane hrvatskih političkih elita prema kojem većina građana nije sposobna donositi racionalne političke odluke te razumijevanjem politike kao umijeća osvajanja i očuvanja vlasti. U takvom sustavu, u kojem se participacija građanstva pokušava svesti samo na glasanje na izborima, GOO jednostavno nije poželjan, objasnio je Šalaj.

Kao trenutni način borbe za građanski odgoj i obrazovanje Šalaj je predstavio intersticijski pristup – pristup odozdo koji podrazumijeva rad u lokalnim sredinama sa školama. U ovom modelu, istaknuo je Šalaj, nema konfrontacije na državnoj razini nego se radi na terenu stvaranjem GOO oaza uz iščekivanje kapilarnog širenja u druge sredine.

*Dana 29.5.2018. napravljena je manja izmjena teksta radi preciziranja izrečene izjave.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.