Borba protiv korupcije ide u negativnom smjeru

Korupcija se suzbija izgradnjom dobrih institucija, njihovom dosljednom provedbom i osiguranjem adekvatnih financijskih i personalnih resursa za njihovo funkcioniranje, te integritetom osoba koje obnašaju dužnosti te stalnom nadogradnjom institucija, uz maksimalno uključivanje građana i javnosti u te procese.

Iako je Hrvatska u procesu pristupanja EU postigla napredak u izgradnji institucija koje omogućuju dobru vladavinu, uključujući i uspostavu mehanizama za sprečavanje sukoba interesa i za osiguranje pristupa informacijama, kao i sustav suzbijanja korupcije kroz Strategiju i akcijske planove suzbijanja korupcije, nakon ulaska u EU splasnuo je entuzijazam za izgradnju dobrih institucija i njihovo kvalitetno funkcioniranje

Kao ključne deficite GONG osobito ističe:

  • Odustajanje od zakonskog reguliranja lobiranja, što je najavljeno Strategijom 2015.-20120., iz nestalo je iz Vladina Akcijskog plana za 2017.-2018. upravo u godini u kojoj se Hrvatska suočila sa svim posljedicama sloma sustava Agrokora, osvijestila dugogodišnju praksu utjecaja Agrokora i Ivice Todorića na Vladu i Sabor, kao i revolving door praksu u tim odnosima., te u kojoj je kao odgovor na ovu krizu na krajnje netransparentan način usvojen lex Agrokor. Skloni smo zaključiti da nestanak Zakona o lobiranju iz Akcijskog plana Vlade nije slučajan, nego namjeran.
  • Odustajanje od usvajanja Kodeksa ponašanja za članove Vlade: za ministre moraju važiti najstroža pravila sprečavanja sukoba interesa i korupcije i ne mogu se skrivati iza općenite regulacije ponašanja državnih službenika.
  • Izostanak reforme izbornog zakonodavstva i osobito osiguranja učinkovitog nadzora financiranja stranaka i izbornih kampanja: DIP nije u stanju kontrolirati prijavljene informacije o primicima i izdacima u izbornim kampanjama, nema obveze podastiranja tih podataka u formatu kjoji bi omogućio provjere.
  • Odustajanje od jačanja ovlasti Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
  • Jačanje zarobljenosti lokalnih vlasti: umjesto jačanja institucija lokalne demokracije, veće transparentnosti i uravnoteženog odnosa gradonačelnika i predstavničkih tijela, predložene izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi znače regresiju i povećavaju rizike zlouporabe položaja, korupcije i klijentelizma u općinama i gradovima
  • Nije usvojen Akcijski plan Partnerstva za otvorenu vlast, u kojem je prethodno Hrvatska ostvarila značajne iskorake u otvaranju vlasti i suradnji sa civilnim društvom.
  • Prestanak objave informacija o radu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju: od travnja 2017. OEZVO uklonio je sve informacije o svom radu s podstranice na internetskoj stranici AZVO-a.

Mantra političara u vrijeme pristupanja Hrvatske Europskoj uniji glasila je: institucionalne reforme ne provodimo radi EU nego radi dobre vladavine u Hrvatskoj. GONG poziva Vladu i Sabor da ozbiljno shvate tu izreku i učine zaokret prema jačanju, a ne slabljenju institucija koje trebaju spriječiti korupciju.