Važnost medijskog obrazovanja

Povodom UNESCO-ova Globalnog tjedna medijske i informacijske pismenosti, Hrvatsko novinarsko društvo i GONG organizirali su javni događaj o dobrim praksama medijskog obrazovanja te potreba za unaprjeđenjem „Pismenost 2.0: Kako do unaprjeđenja medijskog obrazovanja u Hrvatskoj?

Pojam medijske pismenosti definiran je na konferenciji o medijskoj pismenosti National Leadership Conference on Media Literacy 1992. kao sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija. To znači da medijsko obrazovanje treba biti usmjereno na razvoj tehničkih kompetencija i vještina produkcije, kao i da treba obuhvaćati i sposobnost kritičkog razmišljanja, odnosno kritičkog čitanja medijskih sadržaja.

Medijsko obrazovanje u hrvatskim školama prvenstveno se provodi kroz medijsku kulturu u nastavi hrvatskog jezika, dok je za razvoj digitalne kompetencije važna uloga informatike, a za kritičko promišljanje tu su još i građanski i zdravstveni odgoj koji bi se trebali provoditi međupredmetno. Unutar cjelovite kurikularne reforme, planirani su iskoraci i u medijskom obrazovanju jer su razvijeni prijedlozi kurikuluma kako predmeta tako i međupredmetnih tema kojima bi se moglo dodatno osnažiti medijsko obrazovanje.

Nakon uvodne riječi predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Saše Lekovića, skup je otvoren panelom o mjestu medijske pismenosti u formalnom obrazovanju i doprinosima civilnog sektora u podršci školama uz moderiranje Jelene Berković iz GONG-a.

Mr. sc. Lana Ciboci iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu istaknula je da medijska pismenost nužno obuhvaća prenošenje kompetencija potrebnih za analitičko i kritičko vrednovanje, a ne samo pasivnu konzumaciju medijskih sadržaja. Istraživanje medijske pismenosti učenika osmih razreda osnovnih škola u Zagrebu (ICILS) provedeno 2013. pokazalo je kako im nedostaje upravo kompetencija kritičkog vrednovanja medijskih sadržaja koja je dijelom posljedica nedostatnog medijskog obrazovanja koje se u Hrvatskoj provodi uglavnom kroz medijsku kulturu u nastavi hrvatskog jezika, ali i nedovoljne tehnološke opremljenosti odgojno-obrazovnih ustanova. S druge strane, nastavnici su nezadovoljni postojećim nastavnim materijalima te navode kako im nedostaju udžbenici i priručnici koji se ciljano bave medijskom kulturom kako bi mogli dopuniti i aktualizirati svoje znanje. Napokon, mnogi nastavnici ističu nedostatnu satnicu predviđenu za medijsku kulturu kako bi prenijeli osnovne medijske kompetencije te pristup u svakoj školi ovisi o entuzijazmu učiteljica i učitelja da u okviru projekata, izvannastavno ili međupredmetno razvijaju medijsku pismenost učenika.

Istaknula je kako je važna uloga programa neformalnog obrazovanja te kako organizacije civilnog društva u Hrvatskoj poduzimaju provode aktivnosti koje su prepoznate i u Europskoj uniji. Mnoge se udruge bave medijskim opismenjavanjem djece, roditelja i učitelja te provode raznolike i vrijedne programe edukacije za medijsko opismenjavanje. No, ni ti programi neformalnog obrazovanja nisu podjednako dostupno svima te su često koncentrirani u većim gradovima, te, paralelno s podizanjem kapaciteta škola, postoji potreba za širi obuhvat ovih aktivnosti.

Marko Matijević, osnivač i glavni urednik portala Srednja.hr, prenio je iskustvo redakcija internetskih portala koje uglavnom ukazuje na rasprostranjenost navike čitanja „brzih“, manje zahtjevnih tekstova. Marketinška dimenzija internetskih portala prvenstveno je usmjerena na klikove, odnosno osnovne pokazatelje čitanosti članaka, i taj imperativ u velikoj mjeri utječe na odabire redakcija portala, a da ne govori mnogo o kvaliteti. No, istaknuo je kako i ozbiljnije rasprave i podrobniji analitički tekstovi povremeno pobuđuju nezanemarivu pozornost i potiču ozbiljne i konstruktivne diskusije u javnom prostoru, čak i kada ti tekstovi nisu među najčitanijima. Naveo je kako je stoga, osim odgovornosti oglašivača, potreban daljnji iskorak od strane organizacija civilnog društva, medija i škola kako bi svi ti akteri zajednički obrazovali kompetentniju medijsku publiku. Pritom je spomenuo smotru Lidrano na kojoj se na različitim razinama pokazuju dosezi aktivnosti medijske produkcije u školama.

Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja zadužena za provedbu kurikularne reforme s osobitom ekspertizom za kurikulum Informatike i s dugogodišnjim iskustvom bavljenja medijskom pismenošću iz perspektive civilnog društva, komentirala je kurikulum informatike koji obuhvaća svih 12 godina osnovnog i srednjeg školovanja. Istaknula je kako se predmet Informatika može baviti medijskom pismenošću iz perspektive internetskih medija te navela nekoliko primjera digitalnih obrazovnih sadržaja koji doprinose različitim aspektima medijske pismenosti, osobito u područjima prevencije elektroničkog i internetskog nasilja, kritičkog vrednovanja medijskih informacija  i osvještavanja tehnika manipulacije različitim medijskim izražajnim sredstvima.

Usto, prijedlog kurikuluma izrađen za  međupredmetnu temu „Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije“ usmjeren je i na informirano i kritičko vrednovanje informacija u digitalnom okružju. No, složila se kako su resursi kojima škole izvan velikih gradova raspolažu često oskudni, te kako nadležno ministarstvo treba adekvatno opremiti škole kako bi imale jednake početne uvjete za razvijanje medijskih kompetencija djece i mladih. Navela je kako se uvođenje kurikuluma informatike planira za početak iduće školske godine te je sam kurikulum Informatike prošao i recenzije stranih stručnjaka.

Vezano uz cjelovitu kurikularnu reformu, dodala je i da su stručne radne skupine za kurikularne dokumente reaktivirane te kako će do rujna 2018., uz financijsku podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja, kurikularni dokumenti biti pripremljeni uz recenziju stranih stručnjaka.

Tomislav Levak, dugogodišnji novinar i nastavnik za medijsku kulturu na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku, potvrdio je kako studije upisuju mladi koji dolaze s puno znanja o novim tehnologijama, ali malo znanja o kritičkoj dimenziji vrednovanja medijskih sadržaja.

Skup je nastavljen sajmom dobrih praksi medijskog obrazovanja, u sklopu kojega su predstavljeni različiti programi medijske pismenosti. Posljednji blok skupa sastojao se od dviju paralelnih radionica: one na teme prevencije elektroničkog nasilja koju je vodila Lana Ciboci te one za medijski odgoj kroz video stvaralaštvo mladih, a na kojoj su svoje aktivnosti predstavile organizacije Dječja osječka kreativna kućica Dokkica (Osijek), Pulska filmska tvornica (Pula) i Bacači sjenki (Zagreb).

Više informacija o medijskom obrazovanju u Hrvatskoj možete saznati i u izvještaju Mapping of media literacy practices and actions in EU28, a u nastavku ćemo opisati neke primjere dobre prakse.

 

Portal medijskapismenost.hr

Portal medijskapismenost.hr namijenjen je prvenstveno roditeljima, skrbnicima te učiteljima koje želimo osnažiti u podizanju razine vlastite medijske pismenosti te medijskih vještina i znanja djece. Pokrenuli su ga u lipnju 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s UNICEF-om i u partnerstvu s Akademijom dramske umjetnosti, Fakultetom političkih znanosti, Hrvatskim audiovizualnim centrom i Hrvatskim filmskim savezom.

Slijede reklame 

Pogledajte pregled projekta Slijede reklame koji je razvila Josipa Blagus iz OŠ Bukovac.

Muzeotropija

Program Muzeotropija – Rani radovi, namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola, priprema i provodi Zoethrope, Filmski i medijski edukacijsko-istraživački centar, Zagreb, s ciljem popularizacije kulturalnih tema, afirmacije kulturne i povijesne baštine te stvaranja kvalificirane publike. Osmislio ga je novinar, urednik i autor dokumentarnih filmova Gordan Sirotić. Posebnu pažnju posvećuje razvijanju kulturnih navika, a samim time socijalnih, kao i stvaralačkih vještina djece te poticanju motivacije za sudjelovanje u umjetničkim i kulturnim sadržajima. Pogledajte kratku reportažu ranih radova koju su samostalno izradila djeca OŠ Lovre Matačića povodom izložbe Ignjata Joba u Galeriji Klovićevi dvori u studenom 2016.

Global

Global novine za studentska i društvena pitanja kulturu i sport, publikacija su s mjesečnom periodikom izlaženja. Osnovana je i udruga Global koja planira nastaviti aktivnosti medijskog obrazovanja i medijske produkcije mladih.

Pragmini programi medijskog obrazovanja

Godišnja nagrada za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja i publikacija Komunikacija odgaja — odgoj komunicira Emocionalna i medijska pismenost

FROOM Bacači sjenki

Bacači Sjenki razvijaju programe medijskog obrazovanja, a osobito treba istaknuti FROOM Filmsku radionicu za djecu

Pulska filmska tvornica

Zahvaljujući dva vrijedna projekta – Škole animiranog filma (ŠAF) te Radionice filmske medijske kulture u osnovnoškolskoj nastavi (ROŠ) – u Pulskoj filmskoj tvornici je 2009. zaživjela dječja produkcija animiranih i igranih filmova.

Medionauti je edukativno-informativni projekt zamišljen u obliku televizijske emisije, čiji je cilj pružiti djeci i mladima neformalno obrazovanje s područja građanskog odgoja i medijske pismenosti. Sastoji se od niza povezanih aktivnosti: radionica, istraživanja, anketa, intervjua, izvještaja, rasprava i debata, te osmišljavanja i realizacije medijskog proizvoda, odnosno zagovaračkog filma, socijalne reklame ili reportaže. Svaka epizoda Medionauta propituje jednu temu iz kurikuluma građanskog odgoja s time da je naglasak stavljen na medije koji u suvremenom informatičkom društvu igraju ključnu ulogu te na osobne stavove sudionika, odnosno srednjoškolaca.

Dječja osječka kreativna kućica, DOKKICA

Snimali su u suradnji s lokalnom televizijom emisiju Radoznalica. Projekt „Reporteri boljeg društva“ je još jedan projekt koji se provodio s ciljem osnaživanja djece i mladih u promicanju demokratskih vrijednosti, ljudskih prava, kritičkog promišljanja, aktivnog građanstva te njihove osobne afirmacije i razvoja.

Medijska pismenost GONG-a

Program koji priprema učitelje/ice i nastavnike/ice za podršku razvoju građanske kompetencije i medijske pismenosti učenika po imenu Edukacija za građansku pismenost, sadrži i modul medijske pismenosti.

U suradnji GONG-a i Kurziva nastala je publikacija Čitajmo između redaka u kojoj su prikupljeni materijali za medijsko obrazovanje koji uključuju teorijski dio, radionice i radne listove za mlade.

Kulturpunktova novinarska školica 

Kulturpunktova novinarska školica je program medijskog obrazovanja za mlade koji provodi  Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva | Kulturpunkt. Kurziv je u suradnji s GONG-om razvio publikaciju Čitajmo između redakakoja uz sadržaj za učitelje uključuje i radne listove za mlade.

Telecentar

Cilj Telecentra je razvoj medijske i informacijske pismenosti, digitalnih kompetencija i kulturnog poduzetništva djece i mladih. Telecentrovi projekti uključuju istraživanje potreba, razvoj i provedbu novih kurikuluma, izgradnju kapaciteta obrazovnih i kulturnih ustanova, multimedijsku produkciju obrazovnih i promotivnih sadržaja i međusektorsko umrežavanje na razvojnim projektima.

Djeca medija

Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu razvilo je portal za medijsko obrazovanje Djeca medija koji je važan resurs za medijsko obrazovanje mladih.

Festival prava djece

Festival prava djece, organiziran je devetu godinu zaredom, besplatan je i dostupan svima. Deveti Festival prava djece održao se od 5. do 25. listopada 2017.

Festival prava djece slavi stvaralaštvo djece i mladih, filmsku umjetnost i dječja prava –  ponajviše pravo na izražavanje, sudjelovanje te na dostupnost svih kulturnih sadržaja svima. Svi sadržaji prilagođeni su i za osobe s oštećenjima vida i sluha. Djeca i mladi na Festivalu sudjeluju u raznim kulturnim aktivnostima, gledaju filmove, sudjeluju na radionicama, debatiraju i stvaraju. Promiče se zajedništvo i jednakost, a najviše osluškuje: nastoji se čuti glas djeteta i onih koji govore o djeci i njihovim pravima. Festival prenosi poruke djece i mladih, uči i zabavlja.

Iz godine u godinu sve je više programskih aktivnosti: osim filmskih projekcija, tu su i radionice i panel rasprave. Program se odvija u čak osamnaest gradova Hrvatske

Osim prikazanih programa postoje i drugi entuzijastični učitelji koji razvijaju svoje aktivnosti medijskog obrazovanja, među kojima je korisno istaknuti Suradnike u učenju – zajednica učitelja i nastavnika.

Postoje i druge organizacije civilnog društva koje razvijaju projekte medijskog obrazovanja kao što su: RODA – Roditelji u akciji, Udruga roditelja KORAK PO KORAK,  Ambidekster klub,  Cesi , Forum za slobodu odgoja, Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, VANG – Udruga Val nove generacije,  

Djeca susreću umjetnost – projekt SEDMI KONTINENT.

Pred hrvatskim društvom ostaje izazov sustavno podržati razvoj programa medijskog obrazovanja i suradnju škola s civilnim društvom i ustanovama u lokalnoj zajednici kako bi svakom djetetu i mladoj osobi bilo omogućeno razviti medijsku pismenost kao kompetenciju neophodnu za život u suvremenom društvu.

                  

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.