Regionalni vremeplov aktivističkih praksi

Konferencija „U potrazi za Građankom/Građaninom: regionalni vremeplov aktivističkih i umjetničkih praksi“ održana je 13. travnja 2017. godine povodom 20. obljetnice GONG-a u polukružnoj dvorani Teatra &TD u Studentskom centru u Zagrebu. Događaj je uključio 208 građana/ki, uključujući 169 sudionika/ce iz Hrvatske, 10 sudionika/ce iz Srbije, 6 sudionika/ce iz Crne Gore, 10 sudionika/ce iz Makedonije i 13 sudionika/ce iz Bosne i Hercegovine. Video zapis konferencije nalazi se OVDJE. Programsku knjižicu konferencije i izložbe možete pronaći OVDJE.

Svrha je ovog cjelodnevnog regionalnog vremeplova bila afirmirati, ali i propitati tradiciju progresivnog aktivizma i umjetničkog stvaralaštva u osporavanju i preoblikovanju dominantnih političkih, kulturnih i društvenih matrica u postjugoslavenskom prostoru.   Taj je prostor trajno obilježen sukobima, siromaštvom, devastacijom javnih dobara i okoliša, nepovjerenjem i dubokim podjelama. Ipak, taj je prostor i dalje višestruko povezan – svojim starim i novim granicama, nepravdama i traumama, ali i kreativnim iskoracima prema otporu, iscjeljenju i inovacijama.

Koncept konferencije partnerski je osmišljen s Centrom za kulturnu dekontaminaciju iz Beograda, Helsinškim parlamentom građana Banja Luka, udrugom CIVIL iz Skopja, udrugom ANIMA iz Kotora i udrugom KURZIV iz Zagreba, a sam događaj organiziran je u suradnji s Kulturom promjene SC-a te uz financijsku potporu programa Europa za građane i Centara znanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Konferencija je okupila je oko 150 aktivista/kinja, umjetnica/ka i istraživača/ica i novinarki/a iz cijele regije. Kroz četiri razgovorna slijeda u formi panel rasprava, u središtu pažnje bili su politički momenti koji su odredili aktivističko i umjetničko djelovanje u određenom razdoblju od kasnih 1980-ih naovamo, logike odabira političkih i društvenih tema u fokusu aktivističkih i umjetničkih akcija, formati i tehnologije djelovanja, prijenosi i povezanosti ideja i praksi preko fizičkih i mentalnih granica, odaziv i dosezi uključivanja građana te učinci i utjecaji na javni diskurs i proizvodnju kontradiskursa kroz prostor i vrijeme.

Na uvodnoj raspravi „U potrazi za građankom/građaninom: civilno društvo, nezavisna kultura i mediji kao prostor imaginiranja građanina kao političkog subjekta“ koju je moderirala Jelena Berković iz GONG-a, fokus je bio na funkciju aktivizma, nezavisne kulture i medija u razgradnji dominantnih režima straha, podjela i nasilja. Unatoč otporu i razvoju alternativa, represivni se režimi uspješno samoobnavljaju, kao što je istakao Toni Vidan iz Zelene akcije: „Zatekli smo se u nikad bržem svijetu, u kojem su nam pozitivni pomaci jedva vidljivi, a regresije u raznim područjima javnih politika ogromne.“ Borka Pavičević iz Centra za kulturnu dekontaminaciju upozorila je na moć propagande: „Tu smo pod nazivom ‘mediji kao prostor imaginiranja građanina kao političkog subjekta’. Ali građani taj subjekt već jesu, dok su imaginiranja drugačija od toga postala alat propagande u rukama moćnika, političkih zvijezda.“ Dejan Kršić, dizajner i aktivist, jedan od pokretača Arkzina osvrnuo se na urušavanje novinarstva: „S kontinuiranim krahom javnog financiranja, standardi novinarstva su pred našim očima padali. U antiratnoj kampanji devedesetih, borili smo se protiv novinarskog profesionalizma, da bismo se danas borili za povratak minimalnim profesionalnim standardima.“

Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata podsjetio je na uvezanost rata i socijalne i ekonomske devastacije tijekom 90-ih čije su posljedice i danas žive: „Sindikalni aktivizam je samo naizgled zasebna niša, socijalno-ekonomska problematika i urušavanje sigurnosti išli su devedesetih pod ruku s neposrednom ratnom ugrozom po život.” Za Nidžaru Ahmetašević, novinarku iz Sarajeva, izbjeglištvo je formativno iskustvo za puno životnih odabira: „Ja sam ga prošla upravo u Hrvatskoj i Zagrebu, koji su devedesetih izgledali puno drugačije, isključivije nego danas. No, tolike godine kasnije, imamo granice na kojima se kontrole opet postrožuju i prakticira se isključivost jer – ironije li – iz Bosne navodno stiže teroristička prijetnja.“

Uz mnoge razloge za pesimizam, izgradnja mreža solidarnosti prepoznata je kao glavno izvorište ustrajnosti i motivacije različitih generacija aktivistkinja i aktivista koji često djeluju simultano, makar na razdvojenim lokacijama. Upravo je to bila poruka vodilja  Suzane Jašić, prve predsjednice GONG-a, na otvaranju konferencije: „Danas je, više nego ikada, važna suradnja i nacionalna i međunarodna. Umjesto razmišljanja što smo pogriješili, treba razmišljati što ćemo dalje. Danas mora biti jasno tko su i što su snage civilnog društva. Tu smo. Ne idemo nikamo. Ostajemo i bit ćemo još glasniji!“

Video zapis konferencije svih panel rasprava konferencije „U potrazi za Građankom/Građaninom: regionalni vremeplov aktivističkih i umjetničkih praksi“ nalazi se OVDJE.