Stranke primile četiri puta manje donacija nego 2015.

Financijska kriza stigla i u stranke – HDZ i SDP su u još jednoj izbornoj godini prihodovale manje sredstava nego 2015.; potrošile su manje sredstava zbog odlaska spornih donatora HDZ-a ili zbog velikih kreditnih zaduženja SDP-a.

Iako je 2016. godina donijela izvanredne parlamentarne izbore za koje su stranke skupile značajno manje donacija nego godinu dana ranije, troškovi oglašavanja ostali su jednako visoki.  Neki su uspjeli uštedjeti na drugim stavkama potrošnje, drugi su se dodatno zadužili, što se vidi iz GONG-ovog pregleda donacija i kredita stranaka. Ovdje slijedi prikaz detaljnije strukture prihoda i rashoda političkih stranka.

Iz pregleda prihoda i rashoda je vidljivo da su dvije najveće stranke HDZ i SDP u još jednoj izbornoj godini prihodovale manje sredstava nego 2015. također izbornoj godini te da su potrošile i manje sredstava bilo zbog odlaska nekih spornih donatora u slučaju HDZ-a, bilo zbog velikih kreditnih zaduženja u slučaju SDP-a. Očekivano MOST zbog ulaska u Sabor 2015. bilježi veliki porast prihoda i rashoda.

Stranke i dalje dobivaju velika sredstva iz lokalnih i državnog proračuna što je dio opravdanog sustava javnog financiranja političkih stranaka, međutim, ti iznosi zbog socio-ekonomske krize bi mogli biti manji što predstavlja i poziv strankama da racionalnije i više transparentno troše svoja sredstva. Međutim, potrebno je zadržati financiranje političkih stranaka iz javnih sredstava kako bi se smanjio utjecaj sredstava iz nepoznatih izvora te partikularnih interesa.

Sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe političke stranke morale su objaviti i dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu i Državnom uredu za reviziju godišnje financijske izvještaje. Državni ured za reviziju će objaviti i uputiti Hrvatskom saboru izvješća o obavljenoj reviziji financijskog poslovanja političkih stranaka za 2016. godinu tijekom 2017. godine. 

GONG se već 2003. godine izborio da se financijskih izvještaji i nalazi revizije objavljuju nakon što se dostave Hrvatskom saboru što je kasnije postala uobičajena praksa i sastavni dio novog zakonodavstva o financiranju političkih stranaka.

Međutim, i dalje je potreban proaktivan nadzor financiranja od strane DIP-a koji bi u suradnji s ostalim institucijama trebao provjeravati istinitost podataka navedenih u financijskim izvještajima političkih stranaka kao i oprez političkih stranaka, posebnih onih na vlasti, da svaka donacija ne mora biti „čista“ donacija te da se ne smije obećavati protuusluga za donaciju što je i Zakonom zabranjeno.

Ukupni prihodi  političkih stranaka koje su stekle parlamentarni status nakon izbora 2016. iznosili su

nešto više od 135 milijuna kuna što je manje za oko 8 milijuna kuna nego 2015. također izborne godine kad su iznosili skoro 144 milijuna. Ukupni rashodi iznosili su oko 119 milijuna što je manje za  gotovo 26 milijuna u odnosu na 2015. kad su iznosili skoro 155 milijuna kuna.

 Prikaz 1. Usporedba ukupnih prihoda i rashoda političkih stranaka u 2015. i 2016. godini

 

 Prihodi

Prihodi

 Najveće prihode u 2016. godini imali su HDZ (52.192.322,00 kn) i SDP (33.608.222,,00 kn). Najmanje je uprihodila SNAGA (65.233,00 kn) i PGS (408.377,00 kn). MOST je imao značajno veće prihode (10.717.438,00) u odnosu na 2015. godinu.

 Prikaz 2. Ukupni prihodi parlamentarnih političkih stranaka u 2016.

 

 Prikaz 3. Prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija)

 

Ukupan prihod stranaka od donacija iznosio je 11.126.550,89 kn što je skoro četiri puta manje nego u odnosu na 2015. Najveće prihode od donacija imao je HDZ (8.172.101,00 kn), manje za 4,7 milijuna kn u odnosu na 2015.) i HDSSB (930.577,89 kn, manje za 675 000 kn) dok je SDP primio samo 682.175,00 kn donacija što je ipak za 100.000,00 kn više nego 2015. MOST je u 2016. zabilježio 53.049,00 kn donacija što je gotovo deset puta manje nego 2015., a SNAGA i HDS nisu imali donacija.

 Prikaz 4. Prihodi iz državnog i lokalnih proračuna u 2016.

Parlamentarne stranke su u 2016. godini primile iz državnog i lokalnih proračuna ukupno 102.081.750,00kn ili oko dva milijuna više nego u 2015. od čega su najviše uprihodili HDZ (37.948.158,00 kn) gotovo kao i 2015. te SDP (28.374.812,00 kn) ili za gotovo 9 milijuna kuna manje u odnosu na 2015. Najmanje je dobila SNAGA (65.224,00 kn) i Promijenimo Hrvatsku (295.448,00).

Prikaz 5. Prihodi od članarina i članskih doprinosa

Ukupan prihod stranaka od članarina i članskih doprinosa iznosio je 11.168.794,00 kn ili oko dva milijuna kuna više nego 2015. Najveće prihode od članarina i članskih doprinosa imao je HDZ (5.873,258,00 kn) i SDP (2.448.775,00 kn), a HNS je sljedeći s 1.340.380,00.  Zanimljivo je da HDSSB i MOST nisu ni ove godine imali prihode od članarina.

Tablica 1. Struktura prihoda po strankama

Rashodi političkih stranaka u 2016. godini

Prikaz 6. Ukupni rashodi

Ukupni rashodi parlamentarnih stranaka iznosili su 119.080.714,00 kn što je za oko 20 milijuna kuna manje nego u 2015. također izbornoj godini. Najviše su potrošili HDZ (45.029.219,00 kn) ili oko 13 milijuna kuna manje nego 2015. što se možda može objasniti „odlaskom“ pojedinih spornih donatora HDZ-a; SDP (36.880.451,00 kn) ili oko 10 milijuna kuna manje nego 2015. uzimajući u obzir već velike kreditne obveze i HNS (10.631.321,00 kn) gotovo isto kao i prethodne godine. Najmanje je potrošila SNAGA (2.715,00 kn) dok je MOST potrošio (6.179.065,00 kn) ili skoro pet puta više nego prethodne godine zbog osvojenih mandata u Saboru.

Prikaz 7. Rashodi za zaposlene

Stranke su potrošile 23.723.766,00 kn za zaposlene ili isto kao i prošle godine, a najviše su potrošili HDZ (9.021.511,00 kn) ili za milijun kuna manje i SDP (7.309.647,00) ili za milijun kuna više nego 2015. te HNS (3.163.918,00kn) skoro isti iznos kao i 2015. MOST je potrošio 7.309.647,00 kuna dok ranije nije imao troškova zaposlenih. Najmanje rashode za zaposlene imali su stranka Milana Bandića s nula kuna kao i prošle godine te Promijenimo Hrvatsku i SNAGA također bez troškova zaposlenih.

 Prikaz 8. Rashodi za promidžbu

Stranke su 2016. godini izvanrednih izbora potrošile gotovo isti iznos na oglašavanje i promidžbu (24.092.713,00 kn) kao i prethodne godine. Najviše su potrošili HDZ (14.460.630,00 kn) ili dva milijuna kuna manje nego 2015. i SDP (3.970.597,00) ili pet milijuna kuna manje nego 2015. MOST je potrošio 1.732.684,00 kn što je znatno više nego prethodne godine. Troškova promidžbe nisu imali Promijenimo Hrvatsku, SNAGA i HDS.

 

Preporuke

Unatoč određenim zakonskim poboljšanjima i urednijem financijskom poslovanju većine parlamentarnih političkih stranaka i dalje ostaje pitanje kvalitetnog nadzora financijskog poslovanja u smislu izricanja sankcija i reagiranja Državnog odvjetništva na slučajeve zaprimljene od DIP-a i Državnog ureda za reviziju kao i podizanje kapaciteta DIP-a za obavljanje kvalitetnog nadzora kao što GONG stalno ističe u svojim preporukama. Stoga GONG smatra da je za transparentno i odgovorno trošenje sredstava političkih stranaka, u čijem udjelu javna sredstva imaju značajan iznos pa je time odgovornost i veća, potrebno:

–       da Hrvatski sabor zakonski regulira podnošenje financijskih izvještaja u strojno čitljivim formatima čime bi bila moguća automatska obrada, objavljivanje svih izvještaja na jednom mjestu, lako pretraživanje i ponovno korištenje podataka iz financijskih izvještaja;

–       da DIP uspostavi bazu podataka o donatorima i donacijama te je poveže s drugim sličnim bazama kao što su, primjerice, podaci o poslovima fizičkih i pravnih osoba dobivenih temeljem javne nabave, podaci o subvencijama, oprostima poreznih dugova, podacima o koncesijama, o pomilovanjima i sl. Na taj bi se način podaci mogli povezati i detektirati potencijalni koruptivni slučajevi;

–       da DIP i Državna revizija u nadzor financiranja stranaka u suradnji s drugim institucijama uključe ne samo nadzor poslovanja političkih stranaka nego i javnih poduzeća otkrivajući, primjerice, moguća plaćanje nekih troškova političkih stranaka od strane javnih poduzeća;

–       da DIP počne provoditi vlastite procjene troškova oglašavanja kako bi ih mogao uspoređivati s podacima iz financijskih izvještaja samih stranaka, na temelju čega su GONG i TIH 2007 otkrili značajno veće troškove HDZ-a od onih što su prikazani u izvještajima, što je kasnije istraženo i završilo na sudu u aferi Fimi Media.

 Političke stranke su jedan od stupova demokracije i njihovo je demokratsko i odgovorno djelovanje od iznimne važnosti za razvoj demokracije u Hrvatskoj. Transparentnost financiranja političkih stranaka i razumno upravljanje državnim i lokalnim novcem, tj. novcem svih poreznih obveznika, doprinosi osnaživanju povjerenja javnosti u političke stranke i demokraciju.