Načelna volja postoji, samo je opet pitanje kako je provesti

Okrugli stol u organizaciji GONG-a ukazao je na potrebu zakonske regulacije lobiranja i službenih sastanaka, bilo kroz doradu postojećih zakona ili kroz donošenje novih zakona. Zakonski okvir uključivao bi jasna pravila transparentnog kontaktiranja lobista s javnim službenicima/cama, te uveo obvezu izvještavanja javnosti o takvim sastancima.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije 9. prosinca GONG je organizirao okrugli stol u Hrvatskom saboru pod pokroviteljstvom predsjednika Sabora Bože Petrova na kojem su sudjelovali predstavnici udruga civilnog društva, zakonodavne, pravosudne i izvršne vlasti te neovisnih državnih tijela. Izlaganja su se odnosila na dosadašnje prakse susreta državnih dužnosnika i vaninstitucionalnih dionika kao i preporuke za daljnju regulaciju različitih vrsta lobiranja i službenih sastanaka.

Predsjednik Vijeća GONG-a Nenad Zakošek u svom uvodnom izlaganju naveo je potpunu transparentnost, jasna pravila i političku volju kao preduvjete za uspješnu regulaciju službenih sastanaka između nositelja javnih funkcija i lobista. Marin Mrčela, predsjednik GRECO-a, organizacije Vijeća Europe za borbu protiv korupcije, također je ukazao na potrebu uređivanja pravila transparentnog kontaktiranja političara s lobistima:

 “Najbolji način koji je po nama za to predviđen, koji je moguć, najbolja praksa je preko kodeksa etike zastupnika. Hrvatska je dobila upravo takvu preporuku.”

S obzirom na preporuke GRECO-a Mrčela je upozorio na tri stvari. Prva je razdvajanje reguliranja lobiranja i reguliranja kontaktiranja zastupnika sa lobistima. Druga stvar na koju je upozorio odnosi se na takvo reguliranje kao demokratski i civilizacijski doseg te kao treće i najvažnije da to treba napraviti zbog vjerodostojnosti samog postupka i institucija koje provode taj postupak.

Dinko Cvitan, glavni državni odvjetnik, podržao je ideju jasnog zakonskog uređenja lobiranja prema uspješnim iskustvima drugih zemalja, ali i naglasio kako DORH radi u slabijim uvjetima od ostalih državnih odvjetništava u regiji.

Predstavnik Ministarstva pravosuđa Ivan Crnčec naglasio je kako postoje nastojanja da se ova pitanja uvrste u nadolazeći dvogodišnji Akcijski plan u okviru Strategije suzbijanja korupcije. Kazao je i kako je upravo u tijeku inicijativa na razini Europske unije koja inzistira na obveznom zajedničkom registru lobista.

Duje Prkut, predstavnik GONG-a, održao je prezentaciju nalaza istraživanja o službenim sastancima te preporukama za reguliranje lobiranja u Hrvatskoj i utvrdio kako je puno teže pronaći političku volju kada se radi o samostalnom osmišljavanju i provođenju smislenih antikorupcijskih ciljeva, za razliku od onih koje postavlja i čije provođenje evaluira Europska unija. On je u ime GONG-a iznio ideju o uvođenju dvostrukog mehanizma praćenja lobiranja:

“Prvi je da se uvede obveza kreiranja informacija o dodirima javnog i privatnog sektora (tzv. „duty to document“), dok je drugi uspostava registra lobiranja i lobista koji se s vremenom mogu spojiti u jednu jedinstvenu bazu podataka.”

Predstavnik slovenske Agencije za sprečavanje korupcije, Gregor Pirjevec, istaknuo je kako je lobiranje problematično područje u cijeloj Europskoj uniji te kako je Slovenija kao najbolje rangirana u Europskoj uniji ipak postigla samo 55 posto mogućih bodova u ocjenjivanju uređenosti lobiranja.

Predsjednik Hrvatskog društva lobista Natko Vlahović kazao je kako je ključni cilj postojanja udruženja lobista upravo stvaranje regulatornog okvira lobističkih praksi te kako je Ministarstvo pravosuđa to koje je u mogućnosti stavljanja ove problematike na dnevni red.

Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnoga vijeća za praćenje provedbe Nacionalnoga programa suzbijanja korupcije, u svom izlaganju istaknuo je kako postoji politička volja od strane Vijeća, ali kako je povjerenje u rad političara potrebno graditi na svim razinama, a prvenstveno kroz transparentnost rada saborskih zastupnika te pojedinih dužnosnika za koje postoji osnovana sumnja u etičnost njihovog dosadašnjeg profesionalnog rada. 

Na kraju, Petra Mandić, predstojnica Ureda predsjednika Hrvatskog sabora, kazala je kako je u postupku izrada kodeksa ponašanja za zastupnike Hrvatskog sabora s konkretnim rokom završetka u prvoj polovici 2017. godine. Posebno je naglasila odredbe kodeksa koje predviđaju obvezu svakog saborskog zastupnika da ukoliko zastupaju partikularne interese to jasno istaknu tijekom svoje rasprave. Također, u svom je izlaganju naglasila kako Ured predsjednika Hrvatskog sabora u potpunosti podržava regulaciju lobiranja uz poštivanje prava na zaštitu osobnih podataka, no kako je u interesu javnosti revizija tog zakona. Njenim riječima, pretjerana restriktivnost zakona o zaštiti osobnih podataka stoji na putu transparentnosti lobističkih praksi u Republici Hrvatskoj.

Ovaj članak je kreiran uz podršku i suradnju s Access Info Europe, u okviru provedbe istraživanja „Decision Making Transparency“. Više informacija o provedenom istraživanju možete pronaći ovdje.