Slaba politička pismenost maturanata

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i GONG predstavili su Zbornik „Od podanika do građanina: Razvoj građanske kompetencije mladih“, koji pokazuje poraznu razinu političke pismenosti hrvatskih maturanata

ZAGREB, 8. studenoga 2016. (Hina) – Zbornik „Od podanika do građanina: Razvoj građanske kompetencije mladih“, koji je u utorak predstavljen u nakladi Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i GONG-a, pokazuje da politička pismenost hrvatskih maturanata nije u skladu očekivanom u demokratskoj političkoj kulturi zbog čega se autori zbornika zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja.

U zborniku autori iz različitih područja, od socijalne pedagogije do politologije analiziraju empirijsko istraživanje GOOD inicijative kojim su 2015. obuhvaćeni hrvatski maturanti.

Pokazalo se da maturanti imaju ograničeno političko znanje u pogledu temeljnih političkih pojmova, poznavanja ustavno-političkog ustrojstva, dok je posebno manjkava njihova politička informiranost.

Zanimljivo je da su ispitanici pokazali nesuglasnost između proklamiranog slaganja s demokratskom praksom i primjenom na konkretnoj razini. Tako su primjerice na individualnoj razini spremni uspostaviti bliske odnose s pripadnicima nacionalnih manjina i nisu zagovornici kulturne asimilacije iako bi ih polovica ograničila kulturna prava pripadnicima manjina u državnim ustanovama.

Također, iako su hrvatski maturanti općenito kritični prema simbolici totalitarnih režima, pokazalio se da nemaju jasnu sliku o ulozi NDH i njezinu karakteru, što je, smatraju autori, plodno tlo za mnoge ideološke manipulacije koje čine sastavni dio hrvatskog političkog diskursa.

Sve to ukazuje na potrebu sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja mladih usmjerenog na usvajanje relevantnih političkih i pravnih znanja, vještina i vrijednosti.

Jedna od autorica zbornika Vedrana Spajić Vrkaš, profesorica Odsjeka za pedagogiju sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta rekla je da to nije specifikum Hrvatske jer postoje razni otpori u različitim zemljama koji imaju jednak nazivnik – nacionalni protekcionizam odgoja i obrazovanja.

„To je tako jer se na odgoj i obrazovanje gleda kao na područje koje najlakše odgaja, dakle ne obrazuje nego odgaja“, rekla je Spajić Vrkaš.

Hrvatska je, prema njenim riječima, specifična pak po otpornosti istoznačnosti otpora.

Stalne demokracije od Drugoga svjetskoga rata imaju tradiciju njegovanja političke dimenzije pripreme građanina u sustavima odgoja i obrazovanja koja je relativno uravnotežena što se tiče utjecaja odozgo i odozdo, dok u svim tranzicijskim zemljama taj utjecaj dolazi odozgo, kazala je profesorica.

Tranzicijske zemlje pak nemaju tu tradiciju. Hrvatski građanin koji je stekao sva prava 1990. je neosviješten o svojoj subjektivnoj poziciji, kaže Spajić Vrkaš. Vlast pritom ništa ne radi jer joj odgovara stanje potpune neosviještenosti toga nazovi subjekta koji egzistira kao podanik.

U zborniku se zaključuje kako je jedno sigurno – ako želimo kvalitetnu demokraciju u kojoj građani aktivno propituju ustaljene prakse i kreiraju javne politike, građanski odgoj o obrazovanje treba osuvremeniti mijenjati, a želimo li s druge strane podanike – ne treba ništa mijenjati.

Situacija vezana za građanske kompetencije mladih i njihov razvoj u okviru formalnog obrazovanja, osim u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća ni u susjednim zemljama, pokazali su radovi stručnjaka iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije, iako Slovenija pokazuje pozitivne trendove.

Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja rekla je da je Europska komisija jučer objavila dokument  The Education and Training Monitor za 2016. u kojem se kao glavni problem navodi da je zbog političkih pritisaka i previranja znatno usporen proces provedbe strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije kao i cjelovite kurikularne reforme. „To je ozbiljna pljuska Hrvatskoj koja nije neočekivana, ali je nešto oko čega bi se Vlada trebala zapitati, rekla je Pijaca Plavšić.

(Hina) xmvr yln