Vlada ipak provodi “grešku” iz svojih smjernica

Zagreb, 29.02.2016 - Tiskvna konferencija nakon sasatnka prvog potpredsjednika Vlade RH Tomislava Karamarka sa voditeljom ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme Borisom Jokiæem. Na slici Boris Jokiæ, Tomislav Karamarko i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ ds

Povodom najava odgađanja Kurikularne reforme, GOOD Inicijativa upozorava da je riječ o zabrinjavajućim porukama koje vode u odumiranje ove reforme i prije nego li je ozbiljno raspravljena. Slično su prošle i sve dosadašnje inicijative za unapređenje obrazovanja koje su se više puta odgađale i razvodnjavale što je u konačnici dovelo do njihovog potpunog zaustavljanja.

Jedna takva inicijativa bila je eksperimentalno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja što je također u početku rada prethodne Vlade imalo političku i financijsku podršku, no neovisno o provedenoj javnoj i stručnoj raspravi, zaustavljeno je stupanjem na dužnost novog ministra u toj istoj Vladi. Osim što su velika financijska ulaganja iz hrvatskog i europskog proračuna time bačena u vjetar, to je bilo pogubno za unapređenje obrazovnog sustava i razvoja građanskih i životnih kompetencija učenika.

Posljednji događaji previše podsjećaju na tu situaciju da bi ih se moglo ignorirati. U proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za ovu godinu nije vidljivo gdje su sredstva za eksperimentalnu provedbu novog kurikuluma u 60 škola, a sve tri stavke za stručno usavršavanje učitelja doživjele su smanjenje za 10,52 posto u odnosu na plan iz 2015. godine. To znači da je u 2016. godini za stručno usavršavanje svakog od 55.420 učitelja u osnovnim i srednjim školama namijenjen iznos od 80,91 kuna.

Vladajuća koalicija ovime dovodi u pitanje svoja predizborna i poslijeizborna obećanja. GOOD inicijativa podsjeća da su se sve stranke, uoči izbora, zaklinjale da treba nastaviti sa započetom reformom obrazovanja, da je treba provesti u planiranom vremenskom okviru, da građanski odgoj i obrazovanje treba uvesti u škole i da prioritet za financijska ulaganja trebaju biti stručna usavršavanja učitelja. I prilikom izbora Vlade u Saboru, Kurikularna reforma došla je u fokus javnosti jer je u prvoj verziji službenih smjernica nadležnog Ministarstva pisalo da se kurikularna reforma obustavlja da bi kasnije bilo rečeno kako je to bila greška i da reforma ide dalje.

Posljednje poruke ministra Šustara (intervju u Slobodnoj Dalmaciji 16.3.) i neslužbene najave iz vladajuće koalicije (današnji Jutarnji list) o mogućoj odgodi provedbe Kurikularne reforme opravdavaju sumnje da zapravo nikad nije ni bila ozbiljna namjera podržati rad više od 450 učitelja koji su mjesecima izrađivali prijedloge i predstavljaju posljednju nadu da se obrazovni sustav može unaprijediti i mladima omogućiti kvalitetno obrazovanje u vlastitoj zemlji.