Ključne poluge demokracije u proračunu za 2016.

Povodom usvajanja prijedloga državnog proračuna za 2016. s projekcijama za 2017. i 2018. godinu na sjednici Vlade 10. ožujka,  Platforma 112 se osvrće na one proračunske stavke i promjene u odnosu na prethodnu godinu koje smatramo najvažnijim pokazateljima kako i koliko ova Vlada shvaća i podupire demokraciju: neovisne institucije, zadužene za nadzor nad izvršnom vlašću te za zaštitu prava građana u odnosu na vlasti, neovisni, profesionalni i kritični mediji,  autonomno civilno društvo, informirani, obrazovani i aktivni građani pri čemu je posebno važna podrška kulturnom i društvenom djelovanju nacionalnih manjina i socijalnom uključivanju marginaliziranih društvenih skupina.

Kao najveće izvore zabrinutosti, Platforma 112 ističe namjeru gašenja neprofitnih medija, nastavak marginalizacije obrazovanja i znanosti, nepriznavanje prava svih civilnih žrtava rata te obustavu humanitarnih međunarodnih razvojnih programa hrvatskih organizacija civilnog društva.

Što se tiče proračuna neovisnih institucija, osigurava se kontinuitet financiranja pa se tako Povjerenici za informiranje i Pučkoj pravobraniteljici povećavaju sredstva, što Platforma 112 pozdravlja, a sredstva za Državno izborno povjerenstvo te Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa na jednakoj su razini kao i dosad. Ipak, brine značajno smanjenje proračuna DORH-a skoro za jednu trećinu, unatoč javnom apelu ove institucije oko manjka sredstava i loših uvjeta rada, što može ugroziti učinkovitost istraga za ratne zločine, zločine iz mržnje, korupciju i druga kaznena djela od posebne važnosti za demokratski poredak. S druge strane, osiguran je kontinuitet financiranja USKOK-a uz blago povećanje sredstava. Iako je ukupni proračun za pravosudni sustav povećan za 11%, što pozdravljamo, zabrinjava pad stavki za obrazovanje pravosudnih dužnosnika, vježbenika te zaposlenika u zatvorskom sustavu.

Međutim, za funkcioniranje demokracije alarmantno je kako su u proračunu tretirana financijska sredstva za potporu proizvodnji medijskog sadržaja od javnog interesa. Budući da su upravo profesionalni i politički neovisni  mediji, uz autonomno civilno društvo, ključni za razotkrivanje zlouporaba vlasti, korupcije, kršenja demokratskih standarda, ali i raznih oblika kriminala, Platforma 112 smatra apsolutno neprihvatljivim što nema jedne dodatne kune u proračunu Ministarstva kulture za potporu neprofitnim medijima, povrh sredstava za izvršenje preuzetih obveza u prethodnoj godini. Istodobno, ova je Vlada provela odluku tehničke vlade kojom je proračun Vijeća i Agencije za elektroničke medije koji uključuje i Fond za pluralizam medija izgubio je status izvanproračunskog korisnika te je stavljen pod proračun Ministarstva financija. Time je ova ključna  institucija za razvoj medijskog pluralizma i regulaciju elektroničkog medijskog prostora izgubila dio svoje neovisnosti predviđene i propisima EU.

Nastavlja se trend ignoriranja civilnih žrtava rata. Progresivno smanjenje proračuna za stambeno zbrinjavanje kao i regionalnog stambenog programa te kapitalne potpore za održivi povratak još će više otežati  život prognanika, povratnika i izbjeglica.

Iz perspektive ukupnog demokratskog društvenog razvitka Hrvatske najviše brine nastavak marginalizacije obrazovanja i znanosti, za što se i opet izdvaja daleko manje sredstava u odnosu na prosjek država članica EU te čak manje nego prethodne godine. U proračunu Ministarstva znanosti i obrazovanja se ne nalazi zasebna proračunska linija za provedbu kurikularne reforme, što otvara pitanje kako će se osigurati sredstva za ovaj ključan strateški iskorak.

Što se tiče proračunskih izdataka za organizacije civilnog društva, pozitivno je što su proračunske stavke za Zakladu za razvoj civilnog društva te za Ured za udruge više-manje na istoj razini u 2016., uz projekcije značajnih povećanja u naredne dvije godine. Najveći dio proračuna ove dvije institucije odnosi se na obveze nacionalnog su-financiranja projekata iz EU fondova  koje su već definirane do 2020. godine. Ipak, slika Vladine strategije financiranja projekata i programa organizacija civilnog društva od javnog interesa bit će potpuna tek nakon što Vlada donese novu Uredbu o raspodjeli lutrijskih sredstava na različite tematske prioritete. Platforma 112 se također nada i da proračunske linije za civilno društvo unutar resora od posebne važnosti za društveni razvoj, poput obrazovanja, socijalne politike i mladih, kulture, zaštite ljudskih prava i djelovanja nacionalnih manjina, neće doživjeti značajnija smanjenja usvajanjem te odluke.

Međutim, proračun za međunarodnu razvojnu suradnju putem humanitarnih i razvojnih programa hrvatskih organizacija civilnog društva u potpunosti je nestao, pa tako i novac za nastavak višegodišnjih projekata podrške ukrajinskim aktivistima za zaštitu ljudskih prava ili pak siromašnoj afričkoj djeci, dok je proračun za interne troškove MVEP-a za vođenje ove politike srezan na minimum, unatoč tome što se radi o obvezi RH kao članice EU. 

Istodobno, proračun za čuvanje državnih granica je udvostručen, što je financijska kruna dosadašnjim političkim potezima vlasti u smjeru zaustavljanja izbjeglica i militarizacije granica, što smatramo sramotnim odgovorom hrvatske Vlade na patnju žrtava rata i siromaštva iz najgorih svjetskih žarišta, pogotovu u svjetlu  drastičnog rezanja proračuna za međunarodnu razvojnu suradnju u siromašnim i ratom pogođenim zemljama te protivno većinskoj podršci hrvatskih građana politici otvorenih granica i solidarnosti.