Magla na putu od izbora do demokracije

epa03621521 Members of the European Parliament are voting during the plenary session in the European Parliament in Strasbourg, France, 13 March 2013. The European Parliament rejected the compromise of EU governments for the financial planning of the European Union until 2020. EPA/PATRICK SEEGER

Povodom Svjetskog dana izbora koji se ove godine obilježava 4. veljače u GONG-u ističemo da slobodni i pošteni izbori nisu i ne mogu biti jedino obilježje suvremenih demokracija. Rezultati izbora, primjerice, izabrane vlasti koje nemaju sluha niti razumijevanja za liberalne demokratske procese, ma koliko pesimistično zvučalo, mogu voditi u autoritarne tendencije te goloj tzv. izbornoj demokraciji.

GONG je od svog osnutka radio na dosezanju visokih standarda slobodnih i poštenih izbora, političkoj odgovornosti izabranih predstavnika, transparentnosti radu i jačanju institucija, jačanju veza između građana i izabranih predstavnika… Danas, gotovo 20 godina nakon što smo se izborili za demokratsku kontrolu izbora, razotkrili niz nepravilnosti i teških kršenja izbornog procesa, upozorili na netransparentnost financiranja izbornih kampanja i stranaka te svojim prijedlozima pridonijeli unaprjeđenju izbornog procesa, GONG s velikom zabrinutošću gleda na olako urušavanje dosegnutih demokratskih standarda koji ne bi smjeli priličiti zemlji članici Europske unije, ali sve je već viđeno u Europskoj uniji.

Stoga na Svjetski dan izbora mora se poslati poruka da oni koji su izabrani na slobodnim i poštenim izborima na kojima su građani izrazili svoju političku volju i preferencije imaju zadaću čuvati i nadograđivati tekovine suvremene liberalne demokracije i vrijednosti socijalne države o čemu govori prvi stavak prvog članka Ustava.

Ta zadaća izabranih i onih imenovanih, postavljenih, odnosi se na aktivnu obranu, promicanje i  ispunjenje ustavnih načela, načela Republike i stvarne liberalne demokracije, promicanje i izgradnju stabilnih i depersonaliziranih demokratskih institucija, kontrolu izvršne vlasti, odgovornost u sve tri grane vlasti, aktivnu, a ne samo proklamiranu zaštitu ljudskih prava, osobnih sloboda i prava manjina, zaštitu sekularne i antifašističke naravi Republike, zaštitu vrijednosti socijalne države te poticanje razvoja autonomnog civilnog društva, izražavanje različitosti i kritičke misli te na kraju, ne najmanje važno, slobode djelovanja medija i novinara.

Predstoji ozbiljan posao izgradnje demokratske političku kulturu kako bi građani bili aktivni i pokazivali građansku hrabrost, a istovremeno, izborni proces i dalje ostaje temelj koji se mora dalje unaprjeđivati kako taj dosegnuti demokratski standard ne bi „pao u vodu“.