«TTIP – sužavanje demokracije i prostora za promjenu»

epa04710107 Demonstrators hold placards during a protest against the Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP), in Brussels, Belgium, 18 April 2015. Thousands of people took to the streets in various European countries to protest the Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP), a free trade agreement being negotiated by the United States and EU members states. EPA/JULIEN WARNAND

TTIP (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) sporazum je koji predstavlja novu globalnu ofenzivu kapitala u svojoj najizraženijoj formi, a o njemu se pregovara u tajnosti, bez mogućnosti demokratskog odlučivanja i uvida javnosti. No, istovremeno diljem svijeta protiv TTIP-a raste otpor organizacija civilnog društva, društvenih pokreta i inicijativa te lijevih i zelenih političkih partija, kao i sindikata i lokalnih vlasti. Oni nastoje zajedno ukazati na štetnost i pogubnost tog sporazuma, koji cilja ukloniti regulatorne barijere profitu multinacionalnih kompanija i uspostaviti novu institucionalnu arhitekturu koja to trajno omogućava – upozoreno je na tribini o regulatornoj kooperaciji predloženoj u TTIP-u na Subversive Festivalu u zagrebačkom Kinu Europa.

O TTIP-u se do nedavno u Hrvatskoj gotovo i nije raspravljalo, no organizacije civilnog društva prepoznale su važnost ove teme za građane i otvorile je (u) javnosti, podsjetio je Vedran Horvat, voditelj zagrebačkog ureda Heinrich Böll Stiftung. Iako je Hrvatska mala zemlja, utjecaj TTIP-a na nju mogao bi biti velik i stoga se sa zanimanjem očekuje studija utjecaja učinaka TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo koja je, tvrdi Vlada, u izradi. Međutim, pitanje je, kao i u nekim drugim zemljama, što se sve uzima u obzir pri izradi takvih studija, naime, je li osim izračuna koristi pažnja poklonjena i mogućim štetama i gubicima u obliku radnih mjesta i/li posljedica po okoliš s druge strane. 

Jedan od ključnih problema s TTIP-om leži u tome što bi on u budućnosti mogao multinacionalnim kompanijama omogućiti da preko ISDS mehanizma na privatnim tribunalima iza zatvorenih vrata tuže vlade zbog politika koje štite zdravlje, okoliš, radna i demokratska prava ako procijene da bi im te politike mogle umanjiti očekivane profite, upozorila je Lora Verheecke iz Corporate Europe Observatory naglasivši da je tu riječ o «sužavanju demokracije i prostora za promjenu».

Tajne TTIP-a u uklanjanju prepreka?

Iako je proces oko TTIP-a manje tajan nego prije, riječ je o dojmu, upozorava, jer se neke stvari jesu probile do javnosti, međutim, kad Europska komisija ističe da su pojedini dokumenti pušteni na uvid javnosti, mi i dalje ne znamo sadržaj ispregovoranog, već EU pregovaračka stajališta, a to nije dovoljno. Verheecke je upozorila i na novu inicijativu EK o «uklanjanju birokratskih prepreka» iz buduće i postojeće europske regulative. U dokument nazvanomu “Bolja regulacija za bolje rezultate”, koji je EK poslala Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Odboru za ekonomiju i socijalu te Odboru za regije, predlaže osnivanje šesteročlanog odbora stručnjaka čija bi zadaća trebala biti propitivanje svakog ne samo sadašnjeg, nego i buudćeg zakona kako bi se otkrilo i uklonilo prepreke boljem poslovanju.

U tom Odboru bi trebali biti i vanjski članovi, ali nije jasno tko bi ih birao, kako i na koji mandat što je dodatno udaljavanje od ideje demokracije i od samih građana te vlasti  utemeljene u državama članicama, koju su izabrali građani i koncentriranej moći u tijelo nad kojim nema demokratske kontrole. Dočim ono može u jednom dijelu zaustaviti EK ako bi propisi išli u smjeru koji ne odgovara korporacijama – koji nije «business friendly».

“Napad na ostatke ostaka socijalne države”

U opasnosti je i “princip predostrožnosti” koji u Europi onemogućava trgovanje proizvodima oko čije sigurnosti ne postoji konsenzus u znanstvenim krugovima dok bi prilagođavanje europskih standarda znatno nižim američkima moglo rezultirati primjerice odobravanjem uporabe pesticida zabranjenih u EU, a dok je u SAD zabranjeno koristiti 19 kemijskih spojeva u EU taj broj iznosi više od tisuću. Što se tiče ISDS mehanizma, Verheecke je podsjetila da se takvu vrstu mehanizma može naći u nekim trgovinskim sporazumima sa SAD-om iako on nema pozitivne učinke na gospodarstvo i investicije.

Dok se iz poborničkih tabora s oba kontinenta govori o povećanju životnog standarda i povećanju zaposlenosti, ekonomske analize kao i primjeri ovakvih sporazuma iz prošlosti, primjerice NAFTA, ukazuju na to da će doći i do izrazitog porasta nezaposlenosti i pada ili zanemarivog gospodarskog rasta. Upravo suprotno, upozoravaju protivnici TTIP-a, čiju peticiju možete potpisati ovdje, s obje strane Atlantika, putem TTIP-a multinacionalne kompanije se kane postaviti iznad država i ovaj sporazum predstavlja krajnji oblik kapitalističkog napada na ostatke ostataka socijalne države, novi udar na javni sektor i globalno podčinjavanje kapitalu u vidu ekstremne liberalizacije i fleksibilizacije tržišta roba i rada.