“Podaci o imovini dužnosnika moraju biti javni!”

Zagreb, 18.12.2013 - Hrvatski sabor zapoèeo je izvanrednu sjednicu, na kojoj je trebao biti izmijenjen Ustav, no èini se kako se o ustavnim promjenama ipak neæe raspravljati, jer je HDSSB povukao svoju podršku. Zastupnici æe raspravljati i o paketu financijskih zakona, meðu kojima je i zakon o kreditnim institucijama. foto FaH/ Denis CERIÆ /dc

Podaci o imovini dužnosnika moraju biti javni kako ih mogli kontrolirati oni koji ih ‘zapošljavaju’, dakle građani, poručio je predstavnik SDP-ova saborskog Kluba Peđa Grbin u saborskoj raspravi o SDP-ovu prijedlogu da se dopuni Zakon o sprječavanju sukoba interesa i da se na dužnosnike ne primijenjuju odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka.

SDP je izmjene predložio nakon rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) prema kojem je objava dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika sporna jer krši Zakon o zaštiti osobnih podataka. AZOP je, naime, protumačio da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ne smije objavljivati podatke koji se odnose na bračno stanje i broj djece dužnosnika, plaću iz prethodnog zaposlenja te detalje o ugovorenim kreditima, nakon čega je Povjerenstvo s interneta povuklo imovinske kartice.

“Smatramo da je na zakonodavcu, dakle na Saboru da odredi koji će podaci o imovini dužnosnika biti javni i na koji način će se objavljivati. Na nezavisnim agencijama je, ne da takve odredbe zakona šire ili sužavaju, već da paze da se zakon provodi”, rekao je Grbin. Svojim odlukama, kaže, prvo AZOP, a onda i Povjerenstvo, izašli su iz tih zakonskih okvira i preuzeli na sebe ulogu zakonodavca, a to im se ne može dopustiti.

Paralelno sa Zakonom, Sabor raspravlja i o Vladinu prijedlogu da razriješe ravnatelja i zamjenicu ravnatelja AZOP-a Antu Rajkovača i Dubravku Dolenc. Svjedočili smo sukobu dviju neovisnih institucija, kako obje ne mogu biti u pravu, a kako je Sabor arbitar, to je i mjesto na kojem se taj prijepor može i riješiti, rekao je ministar uprave Arsen Bauk. Razrješenja u AZOP-u, Vlada je, objasnio je, predložila temeljem Zakona o zaštiti osobnih podataka i tako iskazala stav o tome što misli tko je u tom slučaju u krivu. Može se, poručio je, raspravljati i o tome je li mjera Povjerenstva bila potrebna.

Grbin podsjeća da je Agencija odgovorna Saboru, ali i Vladi, a da je Povjerenstvo odgovorno samo Saboru. “Ukoliko smatramo da je netko pogriješio i da je ta greška toliko snažna da treba dovesti do razrješenja to mi moramo inicirati ovdje”, odgovorio je kolegama. Mišljenja je da je Povjerenstvo pogriješilo, ali da je njegova greška “daleko manja” od greške Agencije koja je derogirala zakon. Povjerenstvo je na to reagiralo na način, “da prekomjerno granatira”, umjesto da makne samo dio osobnih podataka dužnosnika, maknuo ih je sve, rekao je Grbin.

Saborska oporba: gdje je odgovornost Povjerenstva za sukoba interesa?

Saborska oporba zamjerila je opet način razrješenja čelnika Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), tvrdeći da se radi o “izuzetno bezobraznom” činu i “cipelarenju dvoje ljudi”, a upitala se i zašto se, uz Agenciju, ne propituje odgovornost Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa.

Razrješenje čelnika AZOP-a “izuzetno je bezobrazno”, Vlada u proceduru šalje pisani prijedlog bez rečenice obrazloženja, što je neprihvatljivo, rekao je laburist Dragutin Lesar u raspravi o SDP-ovim dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa te o prijedlogu da se razriješe Anto Rajkovača i Dubravka Dolenc. S njim se slaže i HDSSB-ov Josip Salapić. “Smatram izrazito nepoštenim to cipelarenje dvoje ljudi”, kaže Salapić koji se osvrnuo i na medijsko problematiziranje načina na koji je Rajkovača dobio povoljan najam stana, a Dolenc kredit HBOR-a.

“Kako je čelnik Agencije dobio povlašteni kredit, odnosno povlašteni najam stana, bio je djelatnik MUP-a i stotine ljudi imaju takve povlaštene najamnine”, kaže zastupnik i tumači da Dolenc nije “ni prva, ni zadnja” koja je dobila kredit HBOR-a. “Ona je dobila kredit po važećim propisima, pa nije ovo dvoje ljudi napisalo te pravilnike i samo sebi dali kredite”, ustvrdio je Salapić. Za Lesara tu ipak postoji bitna razlika, nije isto dobije li službenik nešto povlašteno ili kad to ‘pođe za rukom’ dužnosniku. “Tada taj povlašteni status ima novu vrijednost i novi značaj”, kaže Lesar.

Ivan Šuker (HDZ) predlaže da se odluka o razrješenjima skine s dnevnog reda, tumači da nije sukladna saborskom Poslovniku, jer Vlada nije objasnila temeljem kojeg članka traži razrješenje, a Rajkovača i Dolenc nisu dobili priliku izjasniti se. “Možda da je dana mogućnost, možda bi ispali neki drugi krediti sporni, a ne ovi o kojima se toliko priča”, zaključio je Šuker.

Oporba postavlja pitanje zašto se ne govori i o odgovornosti Povjerenstva? Slavko Linić (nezavisni ljevičari) kaže da odgovornost snose čelni ljudi obje institucije, više Povjerenstvo s obzirom da je Ustavni sud dao tumačenje “njihova” članka zakona, pa su se trebali suprostavititi rješenju Agencije i ne provesti ga. “Ali očito je nekome važna popularnost i medijski istup”, primjećuje Linić.

Zašto je Agenciji baš sad palo na  pamet donijeti takvo rješenje?, zanima Boru Grubišića (HDSSB). I Josip Borić (HDZ) primjećuje kako se napada Agencija, a miče odgovornost od Povjerenstva, iako je svima jasno što se dogodilo. Ili odgovaraju svi, ili nitko, pitanje je treba li snositi odgovornost i predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković, rekao je Borić.

Ivan Drmić (HDSSB) zaključuje da se Rajkovaču i Dolenc smjenjuje iz političkih razloga, odnosno da bi se SDP i Vlada oprali da ne stoje iza njihovog profesionalnog posla koji su radili sukladno hrvatskim zakonima. Drmić spominje i primjer na koji, kaže, nitko nije reagirao. Čovjek koji sjedi s nama u klupama, 2007. dignuo je 215 tisuća eura kredita, ukupan obiteljski prihod bio mu je 25 tisuća kuna, a on pet godina vraća 35 tisuća kuna ratu kredita i za pet godina vrati skoro 300 tisuća eura sa kamatama. Meni to baš nije logično, to stoji nekoliko godina u njegovoj imovinskoj kartici, no nitko nije reagirao na to, naveo je Drmić.