“Poanta imovinskih kartica detaljan uvid u imovinu dužnosnika”

Zabrana objavljivanja dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika predstavlja korak unatrag u transparentnosti rada dužnosnika, upozorile su organizacije civilnog društva GONG i Transparency International Hrvatska (TIH), a na tom se tragu drže i HDZ i SDP.

“Poanta imovinskih kartica je da se stekne detaljan uvid u imovinu dužnosnika, ali i u druge okolnosti koje mogu utjecati na povjerenje u obnašanje funkcije. Preuzimanje javne funkcije za sobom nosi dodatnu odgovornost i zato je za dužnosnike posebnim zakonom propisana drugačija razina transparentnosti osobnih podataka. Osoba koja ulazi u svijet politike pristaje na posebna pravila i povišene standarde transparentnosti za javne dužnosnike, a oni kojima je to previše, ne trebaju se kandidirati”, kazao je Duje Prkut iz GONG-a, kojemu se čini da “više standarde za dužnosnike toksičnima smatraju upravo oni koji su najtoksičniji za politiku i društvo”.

Prkut smatra da je Agencija za zaštitu osobnih podataka problemu pristupila iz krive perspektive i da je umjesto da se fokusira na zaštitu ljudskih prava političara, trebala uzeti u obzir činjenicu da dužnosnici, pogotovo oni na najvišim funkcijama, moraju biti primjer ostalim građanima te da su upravo zato pod “pojačanim reflektorima javnosti”.

Tumačenje da je objavom osobnih podataka dužnosnika prekršeno ustavno pravo na jednakost građana pred zakonom, budući da je objava podataka “običnih građana” dopuštena samo ako sami to dopuste, smatra neutemeljenim navodeći da su svi dužnosnici pred zakonom jednaki, a upozorava da zakoni predviđaju i druga ograničenja za dužnosnike koji, primjerice, dok su na dužnosti ne smiju voditi privatni biznis. Posebno “škakljivim” smatra tumačenje da Povjerenstvo ne bi smjelo objavljivati detalje o kreditima dužnosnika: “Ti su podaci posebno relevantni u hrvatskom kontekstu. Sjetite se samo da je ministar financija nedavno govorio o kreditima u milijardama kuna koji su plasirani tvrtkama s prihodom od 100 kuna”.

AZOP: Povjerenstvo grubo zadire u privatnost dužnosnika

AZOP je, međutim, u priopćenju istaknuo da su bračno stanje, broj djece i podaci o kreditima koje je dužnosnik podigao prije stupanja na dužnost podaci iz njegove privatne sfere te da “grubo zadiru u privatnost svakog pojedinca, pa tako i dužnosnika”, a smatraju i da ih je Povjerenstvo objavljivalo “u prekomjernom opsegu” budući da su putem internetskih tražilica dostupni i izvan Hrvatske. Tvrde i da Povjerenstvo pritom nije imalo ujednačene kriterije jer su za neke dužnosnike objavljeni sporni podaci, a kod drugih su određena polja u imovinskim karticama ostala nepopunjena. Ističu da svesrdno podržavaju transparentnost rada u obnašanju javnih dužnosti i borbi protiv korupcije, da samo prikupljanje podataka ne smatraju protuzakonitim, ali kako “jednom objavljeni podaci na internetu postaju trajno dostupni i obradivi globalno svjetskoj javnosti, što znači i neovlaštenim osobama, čime se omogućava zlouporaba”.

Također, ističu da nisu naredili uklanjanje imovinskih kartica, nego samo podataka koji su objavljeni putem “spornog obrasca” te tvrde da “niti jedna zemlja EU ne objavljuje podatke u opsegu koji se odnosi na privatnost, već isključivo podatke koji se odnose na obnašanje javne dužnosti, budući smatraju da objava osobnih podataka iz privatne sfere dužnosnika predstavlja povredu privatnosti i nije sukladna europskim standardima”, tvrdi se u priopćenju koje je potpisao ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka Anto Rajkovača.

Što kaže Povjerenica za informiranje?

I povjerenica za informiranje Anamarija Musa uvjerena je da bi Povjerenstvo trebalo strogo razlikovati prikupljanje i obradu osobnih podataka i njihovu javnu dostupnost: “Takve je podatke Povjerenstvo dužno objavljivati u granicama zakona i u mjeri u kojoj je to nužno i svrsishodno”. Naglašava pritom da obrazac na kojem dužnosnici podnose imovinske kartice zahtijeva i podatke o bračnom statusu što ponekad nije lako objaviti: “Može se dogoditi da je dužnosnik u izvanbračnoj zajednici ili registriranom partnerstvu, a da to nije otkrio čak ni obitelji. Ne navede li taj podatak u imovinskoj kartici, on je u prekršaju, a moramo biti svjesni da u konzervativnoj zemlji kakva je Hrvatska nije nimalo jednostavno objaviti da ste, primjerice, u gay zajednici”.

Musa smatra i da još neki podaci koje traži Povjerenstvo nisu korisni javnosti, primjerice podatak da neki dužnosnik nema djece, a osim objave detalja o kreditima koje je dužnosnik ugovorio prije nego je stupio na dužnost protivi se i objavljivanju podataka o neto plaći dužnosnika, iz kojih se, kaže, mogu iščitati osobni podaci poput uvećanja osobnog odbitka na temelju uzdržavanja djeteta ili invaliditeta.

TIH: nepotpuni podaci u kartici suprotni borbi za transparentno društvo

“Izostavljanje dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika suprotno je borbi za transparentno društvo”, poručio je Transparency International u priopćenju u kojem traži da se neovisnim tijelima poput Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dužnosnika osigura da rade svoj posao ili da ih se ukine: “Prevencija korupcije temelji na transparentnosti svih informacija koje ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost.

Pojedinci koji su izabrani u izbornom procesu ili su na pozicije imenovani kao rezultat izborne pobjede, koji brinu o javnom dobru i ostvaruju svoja primanja iz državnog proračuna moraju biti spremni na to da više nisu anonimni pojedinci, već odgovorni profesionalci svjesni svoje društvene uloge. Od njih se očekuje da prema javnosti nemaju tajni, posebice za one informacije koje se odnose na prihode koje ostvaruju”. Iz TIH-a upozoravaju i da neovisna tijela koja su ustanovljena da bi štitila javni interes, gube svoj smisao bez mogućnosti neovisnog i nepristranog djelovanja te postaju tek rasipanje novca i nepotreban trošak za državu i građane.

HDZ i SDP za objavu cjelovitih kartica

Na rješenje AZOP-a reagirao je i HDZ-ov Željko Reiner komentarom kako su ” vladajući očito, nakon što praktički svakog tjedna izbije neka afera u vezi sa zlouporabom položaja u vezi sa sukobom interesa njihovih, pa i vodećih članova, odlučili na taj način suziti rad Povjerenstva”.

SDP-ov Peđa Grbin kazao je da je za rješenje Agencije doznao kad ga je objavilo Povjerenstvo, a uvjeren je da je riječ o koraku unazad u pogledu transparentnosti rada dužnosnika. Iako tumači da će podatci o dužnosnicima biti dostupni Povjerenstvu i svima koji za to iskažu interes, uvjeren je da tumačenje Agencije neće pridonijeti boljoj zaštiti privatnosti dužnosnika dok s druge strane javnost gubi mogućnost uvida u rad osoba na državnim dužnostima.

“Ja mogu imovinu prebaciti na bračnog druga, a u javnosti se praviti bogec, iako sam prije stupanja na dužnost stekao ogromnu imovinu”, upozorio je Grbin i napomenuo da on razliku od mnogih kolega, nije iskoristio mogućnost davanja izjave o zaštiti bankarske tajne. “U ovaj sam posao ušao svojom voljom, kao i drugi dužnosnici. Nitko nikog nije prisilio da se kandidira, to je dobrovoljna odluka i svatko tko je u to ušao mora biti spreman snositi posljedice”, poručio je Grbin, koji vjeruje da će sud u ovom slučaju stati u zaštitu interesa javnosti.

Stroga primjena zakona izaziva nedoumice u javnosti

U međuvremenu, valja podsjetiti i da su odluke AZOP-a u posljednje vrijeme u više navrata izazvale nedoumice u javnosti, zbog prilično stroge primjene Zakona. Na zahtjev saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost AZOP je bio protumačio da Odbor ne smije objaviti imena kandidata za članove Vijeća za građanski nadzor dijela policijskih ovlasti. No, Odbor je ipak odlučio objaviti kandidature i razgovor s kandidatima obaviti na za javnost otvorenoj sjednici, na kojoj se doznalo da je jedan od kandidata za vijeće upravo predsjednik Agencije Anto Rajkovača.

Prednost privatnosti pred transparentnošću AZOP je dao i u preporuci Državnom izbornom povjerenstvu krajem travnja, u kojoj je zatražio da se s internetske stranice DIP-a izbrišu sve kandidacijske liste i pojedinačne kandidature na lokalnim izborima 2013. Agencija je i tada protumačila kako se osobni podaci poput privatne adrese, datuma rođenja ili OIB-a ne smiju učiniti dostupnima putem internetskih tražilica, a kako DIP nije imao tehničkih mogućnosti za selektivno ukljanjanje podataka, uklonili su sve liste pa se tako na stranicama DIP-a više ne može doznati tko se, primjerice, kandidirao na SDP-ovoj listi u Osijeku.

Jakovina: ne vidim problem u objavi imovinskih kartica dužnosnika

Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko smatra da “agencije moraju sjesti i o sukobu interesa pronaći rješenje koje neće zbunjivati hrvatske građane ni dužnosnike”, a ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ne vidi problem u objavi imovinskih kartica dužnosnika, jer smatra da je to njihova obveza prema biračima i hrvatskoj javnosti: “Mislim da trebamo biti transparentni i u tom dijelu ne vidim problem da se vidi sastav imovinskih kartica dužnosnika. To je naša obveza prema biračima, prema hrvatskoj javnosti”.

Istaknuo je kako treba provjeriti ima li sukoba interesa kad se radi o prijenosu poslovnih udjela, odnosno gdje je sukob interesa ako tvrtke koje su nekada bile u vlasništvu dužnosnika i dalje rade: “Ili su, kao što imamo niz primjera iz prijašnjih godina, za prijašnjih vlada, radile višemilijunske poslove s državnim tvrtkama, a formalno se više nisu vodile na dužnosnike koji su bili u vladi ili u ministarstvima. Treba imati čist obraz, biti pošten ne samo prema biračima, već i prema poslu koji radite. Funkcija, odnosno pozicija se nikad ne smije koristiti u osobne svrhe”.