Što će pokazati Vladina studija o učinku TTIP-a na gospodarstvo RH?

epa04710107 Demonstrators hold placards during a protest against the Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP), in Brussels, Belgium, 18 April 2015. Thousands of people took to the streets in various European countries to protest the Transatlantic Trade and Investment Partnership (TTIP), a free trade agreement being negotiated by the United States and EU members states. EPA/JULIEN WARNAND

Vlada Republike Hrvatske podržava pregovore za sklapanje TTIP-a i u procesu je izrade studije njegova utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, nakon čega planira povesti široku javnu raspravu o pregovorima. Ukupni učinci TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo trenutno se ne mogu izračunati jer još uvijek nije poznat ishod pregovora, a o mogućem formiranju Odbora za praćenje pregovora o TTIP-u u Saboru Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nema informacija – stoji u odgovoru Banskih dvora na pitanja koja je Vladi prije mjesec dana na temu TTIP-a uputila Mirela Holy, saborska zastupnica i šefica ORAH-a.

Europska Unija, točnije Europska komisija, već gotovo dvije godine vodi pregovore s SAD-om o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu poznatijem pod kraticom TTIP. Činjenica da se proces pregovora zbog zahtjeva američke strane, vodi u tajnosti i daleko od javnosti zaobilazeći uobičajene demokratske procedure, kod građana izaziva veliko nepovjerenje i strah da TTIP ne nosi ništa dobro.

Zbog realne bojazni da bi ovakav sporazum zauvijek ugrozio državnu suverenost svake pojedine države članice EU i dostignute standarde u zaštiti zdravlja, okoliša, radničkih prava i osobnih ljudskih sloboda, vlade većine zemalja članica EU otvorile su javnu raspravu o TTIP-u, a neke su izradile analize učinaka TTIP-a na svoje nacionalne ekonomije. Slovenija je, primjerice, do sada izradila čak dvije analize učinaka TTIP-a i po svakoj je rezultat njegove primjene bio vrlo nepovoljan za slovensko gospodarstvo.

Što Vlada RH misli o TTIP-u i kada kani otvoriti javnu raspravu?

U Hrvatskoj kvalitetne rasprave o TTIP-u zasad ima jedva u tragovima, a civilna scena pokušava polako „gurati stvari“ pa je i Holy sve to nagnalo da Vladi postavi sljedeća pitanja: „Je li hrvatska Vlada izradila analizu dosada poznatih učinaka TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo i ako jest – zašto javnost s njom nije upoznata? Tko uopće u ime Vlade RH sudjeluje u pregovorima oko TTIP-a? Postoji li službeno Vladino stajalište vezano za TTIP i ako postoji – zašto Sabor i javnost nisu upoznati s njime? Hoće li i kada Vlada na temu TTIP-a otvoriti javnu raspravu sa zainteresiranim dionicima – Saborom, sindikatima, HGK-om i udrugama poslodavaca, strukovnim udruženjima, građanima i civilnim društvom? Hoće li se u Saboru formirati Odbor za praćenje pregovora o TTIP-u?“

„Vlada Republike Hrvatske podržava pregovore za sklapanje Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP). Radi se o konkretnoj prilici da EU i SAD stvore najveći prostor slobodne trgovine na svijetu. Uklanjanjem regulacijskih i carinskih prepreka te usklađivanjem standarda, pri čemu će se uvijek voditi briga o interesima europskih građana, otvaraju se velike prilike za rast zapošljavanja te razvoj inovativnih proizvoda i usluga. TTIP je također jedinstvena prilika za hrvatske izvoznike, posebno one koji već posluju na tržištu SAD-a i investitori s obje strane Atlantika imat će lakše uvjete poslovanja, a o tome izravno ovisi i rast hrvatskog gospodarstva“, navodi se u odgovoru Banskih dvora, koji potpisuje Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade i šefica Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje „nema informacija o mogućem formiranju Odbora za praćenje pregovora o TTIP-u u Saboru“.

Vlada u procesu izrade studije o utjecaju TTIP-a na gospodarstvo RH

No, Vlada je, tvrde, u procesu izrade studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, nakon čega planira povesti široku javnu raspravu o pregovorima, odnosno „intenzivirati aktivnosti radi informiranja javnosti te poslovne zajednice o koristima TTIP-a u koje namjerava uključiti i organizacije civilnog društva i građane“. Vlada tvrdi i da se ukupne učinke TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo trenutno ne može izračunati jer još uvijek nije poznat ishod pregovora, koje u okviru zajedničke trgovinske politike EU-a, u ime svih država članica vodi Europska komisija.

Za zajedničku trgovinsku politiku i zastupanje hrvatskih interesa i stajališta u pregovorima međunarodnih trgovinskih sporazuma nadležno je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a službena stajališta u vezi svih trgovinskih pregovora, pa tako i TTIP-a, iznose se i usklađuju na sastancima Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara trgovine, objašnjava Vlada i dodaje: „Hrvatska nacionalna stajališta za Vijeće za vanjske poslove, koje se u formatu trgovine sastaje dva puta godišnje, usvajaju se sukladno Pravilima o postupku usvajanja stajališta RH u radu Vijeća EU i Europskoga vijeća te postupcima zbog povrede prava EU iz Odluke o osnivanju međuresorne radne skupine za europske poslove (NN 78/2013, Zakon o Vladi Republike Hrvatske NN 150/11, 119/14)“.

Zašto nema Odbora za praćenje pregovora o TTIP-u u Saboru?

Osim toga, „stajališta u vezi pregovora trgovinskih sporazuma države članice iznose i usklađuju na sastancima Odbora za trgovinsku politiku Vijeća EU te tehničkim sastancima koje organizira Europska komisija. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao nadležno tijelo za zajedničku trgovinsku politiku, prikuplja i usklađuje hrvatska nacionalna stajališta po temama i s drugim tijelima državne uprave koja sustavno prate tijek i napredak pregovora u dijelu svoje nadležnosti. U definiranju hrvatskih stajališta MVEP surađuje i s gospodarstvenicima, posebice izvoznicima i ostalim zainteresiranim skupinama, a radi što boljeg definiranja i zastupanja hrvatskih interesa u pregovorima o TTIP-u. Organiziraju se i stručni sastanci s predstavnicima tijela državne uprave i poslovnim udruženjima na kojima predstavnici MVEP-a izvještavaju o tijeku i napretku pregovora, tvrdi Vlada.

Banski dvori smatraju da je „za Hrvatsku važan dobar rezultat pregovora u poglavlju o malom i srednjem poduzetništvu jer bi TTIP trebao ukloniti nepotrebne troškove, administrativne prepreke i pojednostavniti postupke koji će olakšati trgovinu malim i srednjim poduzetnicima koji dominiraju hrvatskim gospodarstvom. Očekuju i bolji okvir za ulaganja koji će pružati visoke standarde na području zaštite ulaganja te učinkovite mehanizme za rješavanje sporova, kao i dobar rezultat u području mobilnosti jer Hrvatska pored još četiri države članice EU-a nije uključena u američki program bezviznog režima putovanja“, navodi Vlada i zaključuje da „Hrvatska podržava i zajedničke napore EU i SAD-a u uspostavi konkurentnog energetskog sektora, posebno što se tiče opskrbe energijom“.