Interkulturalnost i međukulturna suradnja – put u bolje sutra

Sadržaji vezani uz ljudska prava trebaju biti dio obveznog školskog kurikuluma jednako kao što o sadržajima vezanim uz kulturnu baštinu manjina treba učiti kao o dijelu zajedničke kulturne baštine, a  građansko obrazovanje važno je za učenike i društvo te bi i odraslima trebalo osigurati prostor i aktivnosti za međukulturnu razmjenu – istaknuto je na okruglom stolu u Kninu za kojim su se okupili predstavnici organizacija civilnog društva i nacionalnih manjina te oni koji se bave obrazovanjem mladih i odraslih.

Građansko obrazovanje treba biti dostupno svim učenicima kako bi razvili znanja o ljudskim pravima, demokraciji, poduzetnosti i održivom razvoju kao i vještine potrebne za izgradnju međuljudskih odnosa i sudjelovanje u zajednici, istaknula je Martina Horvat, predstavnica GOOD inicijative za građanski odgoj i obrazovanje.

Govoreći o interkulturalnom i građanskom obrazovanju te mogućnostima njihova unapređenja, Horvat je podsjetila da organizacije civilnog društva provode različite programe građanskog obrazovanja u suradnji sa školama, a više o tim programima može se pronaći na web stranici http://www.edukatalog.info/ .

Provedba interkulturalnog programa Kulturne i duhovne baštine zavičaja krenula je 2007. godine u tri škole, a sada kroz izvannastavne aktivnosti i zajednički godišnji susret učenika obuhvaća već 23 škole. Izvannastavni program uključuje obrazovne sadržaje zajedničke svim uključenim školama vezane uz odnose među ljudima, uvažavanje različitosti i kreativno rješavanje sukoba, ali i posebne sadržaje vezane uz kulturnu baštinu pojedinog zavičaja, navela je Ivana Milas iz Nansen dijalog centra.

A koliki je doprinos osoba manjinskih porijekla zajedničkoj  kulturi i današnjem društvu, mladi su mogli pokazati na interkulturalnom kvizu prethodne večeri kada je 20-ak mladih osoba kroz timsko natjecanje i opuštenu atmosferu odgovaralo na pitanja iz područja umjetnosti, književnosti, znanosti, sporta pa čak i gastronomije.