data.gov.hr – pun pogodak ili samo floskula o javnoj državi?

Zamislite jedinstveno online mjesto na kojem možete naći sve Vladine javne podatke i koje osigurava i vizualizaciju setova podataka ključnih za transparentnost, poput strukturne organizacije svakog pojedinog resora, a služi i kao galerija izvrsnih aplikacija koje su građani sami napravili koristeći javne podatke. Također, to mjesto sadrži i prateće informacije o programu transparentnosti Vlade, a građanima pruža mogućnost za komentiranje i dijeljenje informacija o Vladinim podacima i načinima njihovog korištenja.

Takvo bi mjesto trebao biti svježe upogonjeni Portal otvorenih podataka – data.gov.hr, od kojega se puno očekuje pa smo o prvim stručnim i korisničkim dojmovima razgovarali s Emanuelom Blagonićem, web dizajnerom te Miroslavom Schlossbergom iz incijative «Kodiraj za Hrvatsku» i grupe «Otvoreni Zagreb».

Napominjući da nije imao nikakva očekivanja od data.gov.hr, Blagonić ističe da je «iznenađen svime što je napravljeno. Naravno da je otvaranje podataka za svaku pohvalu, naime, već time što je napravljen prvi korak pokazujemo da idemo u pravom smjeru i u ovom trenutku je to prava stvar pa smatram da ne trebamo previše negativno komentirati. Kad uzmemo u ozbir da se nekada država ponašala kao maćeha prema traženim podacima pa su institucije nerijetko podatke iz Excela ispisivale, pa skenirale i pretvarale u PDF kako bi se otežalo njihovu analizu, samim time da sad imamo podatke koje možemo skinuti u, primjerice, Excelu je velika stvar».

Schlossberg pohvaljuje ocjenjivanje kvalitete seta podataka kroz tzv. “razinu otvorenosti” u kojoj više zvjezdica znači bolju ocjenu, a «trenutno data.gov.hr portal ima dobre ocjene s obzirom na algoritam ocjenjivanja otvorenih podataka (trenutno data.gov.hr portal ima 26 skupova podataka s tri od pet zvjezdica, 69 skupa podataka s dvije od pet zvjezdica, dva skupa podataka s dvije zvjezdice i dva skupa podataka bez zvjezdica). Prema istraživanju o najvažnijim uslugama i informacijama javnog sektora koje trebaju biti dostupne putem interneta, naviše tražene informacije su one o finacijama i porezima, a zatim o zdravlju te pravnoj državi i sigurnosti. Zanimljivo je da data.gov.hr među nazastupljenijim skupovima podataka ima društvena pitanja s 44 skupa podataka te financije s 33 skupa podataka. Nadam se da će Vlada sukladno mišljenju građana povećati broj financijskih skupova podataka jer su upravo oni najtraženiji».

Što su najveći izazovi, kako prema građanima, tako i prema poslovnom sektoru te najveći potencijali?

Schlossberg:Najveći izazov data.gov.hr portala predstavlja proaktivno objava otvorenih podataka u računalno čitljivom obliku. Iako samim građanima ovakvo masovno objavljivanje podataka nije na prvu od prevelike važnosti, ono je važno upravo radi transparentnosti rada tijela javne vlasti. Podatke objavljene na data.gov.hr portalu koristit će najviše programeri za razvoj novih aplikacija, usluga i vizualizacija te analitičari za detaljne analize koje će biti od velike koristi građanima.

Blagonić:Smatram da je najveći izazov daljnje otvaranje podataka, pristup svim bazama podataka putem weba odnosno putem nekakvog API-a koji bi neovisnim izvođačima omogućio da izrade aplikacije koje bi te podatke koristile. Tu ne govorim samo o grafičkom prikazu tih podataka, već recimo o mogućnosti da se neki konkretni problemi riješe, kao što se već sada polagano rješavaju putem sustava e-Građani. Nadam se da ćemo ići u smjeru da se podatke učini još dostupnijim, da ih bude još više jer ovo je tek početak i da se sve to poveže sa sustavom e-Građani koji bi u tom slučaju mogao služiti kao ulaz, autentifikacija, za pristup još modernijim i naprednijim uslugama.

Kada govorimo o skupovima podataka, ima li ih dovoljno i što posebno nedostaje? 

Schlossberg:Nedostaju važni podaci o hijerarhijskoj strukturi tijela javne vlasti u Hrvatskoj s razinama odgovornosti, a također je važno redovno objavljivati broj zaposlenih u tijelima javne vlasti. 

Blagonić:Ne mislim da datasetova ima dovoljno, ali ovo je tek početak. Vjerujem da bi za popularizaciju pristupa tim podacima i na neki način ‘osvješćivanje’ od strane svih naših sugrađana o važnosti otvorenih podataka, velik učinak mogla imati vizualizacija postojećih podataka. Primjerice, prikaz javnog duga je nešto što je teško vizualizirati, ali će se to sada biti moguće vizualizirati zahvaljujući podacima koji su dostupni svima. No, to je tek prvi korak, malo-pomalo uz pristup putem API-a (za što se zaista nadam da je budućnost koja je već u planu), možemo očekivati i naprednije usluge. Nadam se samo da ovo što je napravljeno, neće biti zaboravljeno nakon sljedećih izbora jer smatram da je obaveza svake vlasti da bude maksimalno transparentna prema svima koji plaćaju poreze.

E-građani u samom startu nisu izazvali pretjerano oduševljenje kod stručnjaka – je li se stanje popravilo i koji su još „popravci“ potrebni?

Schlossberg:Usluga e-Građani kao takva radi odlično svoj posao. No, nije se vodilo dovoljnu brigu o edukaciji javnih službenika, a oni su ti koji zaprimaju i/li odbijaju zaprimiti dokumente izdane putem te usluge što stvara nezadovoljstvo građana jer tada e-Građanin ima duplo više posla uz dobivanje dokumenata prolazeći još jednom proceduru za dobivanjem papirnatog dokumenta kojeg će prihvatiti javni sluzbenik na šalteru. Naime, imam saznanja da je neprihvaćanje dokumenata izdanih putem usluge e-Građani potpuno uobičajen od strane mnogih državnih službi i na tome treba još raditi.

Blagonić:E-Građani su daleko od idealnog sustava. Tu ima puno mjesta za poboljšanje. Recimo, potrebno je još pojednostaviti mogućnost dobivanja pristupa u sustav te ono što je putem njega moguće učiniti. Zamislite sustav koji vam omogućava da zatražite novu osobnu iskaznicu online bez da idete u vašu policijsku upravu. Upravo bi to bili poticaji građanima da koriste ovakav sustav u odnosu na uobičajenu praksu. Od toga smo još daleko, iako čujem u kuloarima da se spremaju neke novosti vezano za razine prijave do kraja ove godine. Živi bili pa vidjeli.

S obzirom na sve rečeno, možemo li govoriti o pravom približavanju države građanima, a ako ne – što je još potrebno, barem kao sljedeći korak?

Schlossberg:Ovdje se država potpuno okreće e-Građaninu, no s nedovoljno pažnje prema provedbi unutarnjih procedura koje će osigurati da e-Građanin osim kod građana bude prihvaćen i u državnim službama.

Blagonić:Otvaranjem podataka građanima ovo je ne samo prvi korak već nešto što niti jedna Vlada do sada nije napravila, ne u ovoj mjeri. I ranije ste mogli dobiti pristup određenim podacima, ali su institucije u pravilu otežavale taj pristup, a tu govorimo od vlasti na državnoj do onih na lokalnoj razini. Vlada je napravila prvi korak, to je korak koji je u pravom smjeru, no da bi sve ovo funkcioniralo i da bismo zaista imali “otvoreno društvo” potrebno je da isti pristup podrže i naše općine i gradovi. Tek tada možemo govoriti o javnoj državi – sve ostalo su samo floskule.