“Moj zavičaj kroz vrijeme” – pogled u prošlost za budućnost

‘Arhitekturalna ostavština čakovečkih Židova’, ‘Promjene u viziri grada Pule uslijed bombardiranja’, ‘Pravednici među narodima s dubrovačkog područja’,’Čakovec i Belica u poraću’, ‘Pula u poraću’ i ‘Otok Daksa u listopadu 1944.’ – istraživački su radovi o odabranim temama iz Drugog svjetskog rata i poraća Dubrovnika, Čakovca i Pule, predstavljeni na zajedničkoj izložbi u zagrebačkom Muzeju Mimara. I to u sklopu drugog ciklusa projekta „Moj zavičaj kroz vrijeme“, čija je osnovna ideja graditi obrazovanje za suočavanje s prošlošću kroz multiperspektivni i kritički pristup kontroverznim temama i politikama sjećanja te participativne i aktivne metode učenja i poučavanja.

Istraživanja, koja tematiziraju osjetljive i kontroverzne teme iz lokalnih povijesti njihovih zajednica, učenici Gimnazije Dubrovnik, Srednje škole Čakovec i Ekonomske škole Pula proveli su pod mentorstvom nastavnica i nastavnika nakon uvodnih radionica na teme odnosa prema prošlosti i lokalnih povijesti ovog perioda te studijskih posjeta lokalnim mjestima stradanja. U izvedbi projekta škole su surađivale s Documentom – Centrom za suočavanje s prošlošću te još tri organizacije civilnog društva – ART radionica Lazareti, Udruga za edukaciju i promicanje ljudskih prava i Istarsko povijesno društvo, a sve u cilju da stradavanja iz prošlih ratova ne bi ponovno postala izgovor i katalizator za novo nasilje, istaknula je koordinatorica projekta Dea Marić.

Nakon trodnevnih uvodnih radionica na teme odnosa prema prošlosti i lokalnih povijesti u vrijeme Drugog svjetskog rata održanih u listopadu 2014. i studijskih posjeta lokalnim mjestima stradanja, učenici su kroz različite medije preko razgovora i intervjua koristeći metodu usmene povijesti, ali i istraživanje proučavali, primjerice, bombardiranje gradova i odnos sa selom, promjene u arhitekturi i njihovoj svakodnevici te različita sjećanja. Rezultate istraživanja učenici su prikazali kroz dokumentarni film, prigodne razglednice i brošure te plakate koji su izazvali mnogo zanimanja i oduševili prisutne.

Primjerice, dok su učenici iz Čakovca prikazali stradavanje i nasljeđe Židova u Čakovcu kroz njihovo arhitektonsko nasljeđe u vidu izgleda tamošnjih tvornica i zgrada, njihovi kolege iz grada pod Srđem istraživali su nasljeđe i sudbinu dubrovačkih Židova kroz priče dubrovačkih Pravednika među narodima, a tamnu stranu kraja Drugog svjetskog rata obradili su kroz istraživanje događaja na Daksi u listopadu 1944. kada je na tom otočiću nakon oslobađanja Dubrovnika likvidirano 26 osoba jer su označene kao ‘suradnici okupatora’.

Iskustvo koje mijenja pogled na svijet i ljude

Čakovčani i Dubrovčani napravili su i usporedbu djetinjstva u ratno i poslijeratno doba u gradu i na selu, a njihovi kolege iz Pule istražili su promjenu vizure ovog grada zbog bombardiranja te događaje nakon 1945. koji su obilježeni jugoslavensko-talijanskom borbom za grad i iseljavanjem Talijana, a dohvatili su se i ‘fojbi’ – kraških jama u koje su bacani Hrvati pa potom za odmazdu Talijani, kao i još uvijek nerazjašnjene tragedije na kupalištu Vergarola u kolovozu 1946. kad je zbog eksplozije izvađene podmorske mine poginulo 116, a ranjeno 216 osoba.

Istražujući promjene imena škola, ulica i spomenika učenici su uspjeli pokazati „lomove sjećanja“ uslijed promjena društveno-političkih sustava, a posebno je inspirativno, tim više dok se na Trgu svega koji kilometar dalje spremao prosvjed protiv novih širenja mržnje i nastavka fašizacije društva, bilo čuti i učenike kako obrazlažu što je za njih sve značio rad na ovom projektu. Iva Muminović iz Čakovca istaknula je koliko joj je istraživanje promijenilo pogled na grad i sugrađane, a njezina kolegica iz Dubrovnika Ivana Brankić naglasila je da su joj hrabri sugrađani ‘pravednici među narodima’ promijenili način gledanja na svijet. Također, učenici su posebno kazali da im je iznimno mnogo značilo ovakav način učenja u kojem su mogli sami sudjelovati i iz prve ruke na bliskim primjerima osvijestiti razvoj i značenje pojedinih događaja kroz povijest, a ne samo sjediti u klupama i slušati predavanja.

Posebno je to važno u kontekstu poticanja inovativne nastave povijesti, kako u smislu sadržaja kojima se bavi, tako i metoda kojima se pristupa teškim temama koje su često predmet zlouporaba i selektivnih politika sjećanja. Nakon zajedničke izložbe u Zagrebu, i u Dubrovniku te Čakovcu i Puli bit će organizirane izložbe s istraživačkim radovima o povijesti svake od zajednica uz podršku Robert Bosch Stiftunga, a u dva ciklusa projekta „Moj zavičaj kroz vrijeme“ od 2013. godine sudjelovalo je 120 učenica i učenika iz šest srednjih škola (pored već spomenutih tu su bili i Osijek te Opatija), sedam partnerskih organizacija te je realizirano 28 mentoriranih istraživanja na odabrane teme iz povijesti Drugog svjetskog rata i poraća.

Ovaj tekst je objavljen i zahvaljujući sufinanciranju kroz program “Europa za građane”.