Tko osim Mladena Bajića želi u Ustavni sud?

Zagreb, 22.05.2013 - Ustavni sud pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i ukinuo Kurikulum zdravstvenog odgoja koji je stupio na snagu u veljaèi te odredio da æe se do donošenja novog kurikuluma, usklaðenog s ustavnim zahtjevima, predavati sadržaji zdravstvenog odgoja prema programu koji se provodio do poèetka ove školske godine. foto FaH/ Denis CERIÆ /ds

Bivši trostruki glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, ustavna stručnjakinja i vanjska članica Odbora za Ustav Sanja Barić, bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, sutkinja koja je presudila Sanaderu i HDZ-u Ivana Čalić, bivša ustavna sutkinja Nevenka Šernhorst, sutkinja zagrebačkog Općinskog suda koja je opominjala Milanovića Zorka Čačić Zagrajski, sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačić, odvjetnik koji je želio biti pučki pravobranitelj Boris Kozjak, javni bilježnik Anđelko Stanić, odvjetnici Želimir Brozović i Šime Savić te viši ustavnosudski savjetnik Dubravko Ljubić – svi oni žele u Ustavni sud, a je li ovo i konačna lista kandidata među kojima slijedi uži izbor, danas bi trebao zaključiti saborski Odbor za Ustav. S obzirom na to da se ustavne suce bira dvotrećinskom većinom u Saboru što znači nužan konsenzus SDP-a i HDZ-a, a upravo zato jer već par godina prazno 13. mjesto, pravi izazovi tek slijede. Tim više jer potkraj godine istječu osmogodišnji mandati još petero sudaca i sutkinja. 

Prva ustavno-izborna runda na rasporedu je zbog godinama nepopunjenog 13. mjesta te činjenice da ustavnom sucu Davoru Krapcu mandat završava u proljeće. No, krajem 2015., osmogodišnji mandati istječu i predsjednici suda Jasni Omejec te sutkinji Snježani Bagić i sucima Marku Babiću, Ivanu Matiji i Aldi Radoloviću. U oba slučaja, međutim, procedura je ista, najprije saborski Odbor za Ustav treba provjeriti ispunjavaju li svi kandidati tražene uvjete, a oni su da moraju biti hrvatski državljani; diplomirani pravnici s najmanje 15 godina iskustva u pravnoj struci, da su se u njoj istaknuli znanstvenim ili stručnim radom, ili svojim javnim djelovanjem; ili da su doktori pravnih znanosti koji imaju najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci. Potom na Odboru slijede javni razgovori sa svim kandidatima i sastavljanje uže liste kandidata iz koje će saborski zastupnici izabrati ustavne suce.

Kandidatura Mladena Bajića pristigla je među posljednjima, tik pred istek roka, a u životopisu, između ostalog, navodi da je 2002. postao glavni državni odvjetnik i na toj funkciji je držan sve do prošle godine, kad je postao zamjenik glavnog državnog odvjetnika. Osim Bajića, kojeg se već duže vrijeme spominjalo kao kandidata, a još duže prozivalo za precizno osluškivanje politike i selektivno procesuiranje, u Ustavni sud želi i Sanja Barić, predstojnica Katedre za Ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci te vanjska članica saborskog Odbora za Ustav, a tu je i sutkinja Ivane Čalić, koju ej javnost zapamtila kao predsjednicu sudskog vijeća koje je presudilo Ivi Sanaderu, HDZ-u i ostalima u slučaju Fimi media, a presudila je i u slučaju ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića.

Među kandidatima za Ustavni sud je i bivša dječja pravobraniteljica Mila Jelavić, koja trenutačno radi u Uredu za obrazovanje, sport i kulturu Grada Zagreba, a sudački staž ima i sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačić, kao i Zorka Čačić Zagrajski, sutkinja zagrebačkog Općinskog suda koja je presudila u slučaju Bandić protiv HRT-a, u kojem je svjedok bio premijer Zoran Milanović, a koji se na nekoliko prvih poziva za ročište nije javljao pa mu je prijetila i novčana kazna.

Dvoje kandidata može se pohvaliti iskustvom rada u Ustavnom sudu, i to Nevenka Šernhorst, bivša ustavna sutkinja koja se javljala već nekoliko puta javila natječaj, a u 18 godina rada na Ustavnom sudu, prvo je radila kao savjetnica, a od 2002. i 2011. bila je sutkinja Ustavnog suda. Drugi je kandidat Dubravko Ljubić, koji u Ustavnom sudu radi od 1996. kao stručni savjetnik, a od 2009. kao voditelj Službe za prethodni ispitni postupak te od prošle godine kao viši ustavnosudski savjetnik.

Ustavni sudac htio bi biti krčki odvjetnik Želimir Brozović, koji je radio kao pripravnik na riječkom Županijskom sudu i svojevremeno je bio predsjednik suda na Pag, a tu je još jedan odvjetnik Boris Kozjak, koji se ranije bio na natječaj za pučkog pravobranitelja, a u životopisu posebno ističe svoj braniteljski rad pred Europskim sudom za ljudska prava u Strassbourgu na kojem je u ime građana protiv Hrvatske dobio šest slučajeva.

I odvjetnik Šime Savić smatra da može biti ustavni sudac s 15 godina rada u Ministarstvu unutarnjih poslova te 20 godina rada u odvjetništvu, tijekom kojih je zastupao Croatia osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje dok javni bilježnik Anđelko Stanić u životopisu navodi da je bio i kapetan duge plovidbe.

Ostale detalje iz njihovih, najblaže rečeno “zanimljivih”, životopisa možete naći na internetskim stranicama Sabora, a s obzirom na to da se kao potencijalne kandidate za Ustavnog suda spominjalo i HDZ-ova Vladimira Šeksa te nezavisnog zastupnika i profesora prava Josipa Kregara, zamjenika ministra uprave Zorana Pičuljana, predsjednika Nadzornog odbora Ine i premijerova prijatelja te savjetnika za europsko pravo Sinišu Petrovića, ali i bivšu SDP-ovu ministricu pravosuđa Ingrid Antičević Marinović te profesora građanskog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Alana Uzelca i zastupnicu Hrvatske u tužbi protiv Srbije za genocid Vesnu Crnić Grotić, šansa za njih, ali i ostale pretendente za Ustavni sud mogla bi uslijediti potkraj ove ili početkom iduće godine kada će se birati nove sudionike «četvrte» vlasti.