Zašto su podaci o kandidatima za građanski nadzor nad policijom tajni?

epa03621518 A Member of the European Parliament raise his hand in a voting during the plenary session in the European Parliament in Strasbourg, France, 13 March 2013. The European Parliament rejected the compromise of EU governments for the financial planning of the European Union until 2020. EPA/PATRICK SEEGER

Vjerodostojnost novog građanskog Povjerenstva za nadzor nad tajnim mjerama koje policija primjenjuje na građanima bit će dovedena u pitanje od samoga početka rada ako saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ne objavi informacije o svim kandidatima za Povjerenstvo, upozorava Centar za mirovne studije.

Dok druga saborska tijela uobičajeno objavljuju cjelovite životopise kandidata i kandidatkinja za različite javne funkcije kao što su članstvo u Programskom vijeću HRT-a ili za suce i sutkinje Ustavnog suda, Centar za mirovne studije već više od dva mjeseca traži od saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost objavu imena kandidata i kandidatkinja za članove i članice Vijeća za građanski nadzor nad primjenom pojedinih policijskih ovlasti.

Riječ je o tijelu koje do sada nije postojalo, a njegovo osnivanje predviđeno je prošlogodišnjim izmjenama Zakona o policijskim ovlastima te bi ono trebalo nadzirati policijske mjere poput provjere telefonskih poziva ili prikrivene policijske radnje. Javni poziv za izbor pet članova i pet zamjenika članova tog vijeća Odbor je raspisao u listopadu i javilo se ukupno 15 kandidata, a jedna kandidatura je odbačena, no u Odboru se nije moglo doznati tko su kandidati.

Članovi Odbora suglasili su se da je riječ  o specifičnoj djelatnosti i premda spornima za objavu ne vide podatke o stručnim kvalifikacijama pojedinih kandidata,  pozivaju se na to da su u životopisima i osobni podaci, čije objavljivanje zakon priječi. Tumače, doduše, i da Odbor nije tijelo javne vlasti pa stoga ne podliježe Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Transparentnost u zapećku – tajne nadzornika za nadzor nad tajnama

Doduše, oglušili su se na zahtjev Povjerenice za informiranje, tvrdi Centar za mirovne studije, dodajući da Odbor ignorira i mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka, koja napominje da je moguće objaviti one informacije koje su navedene u javnom pozivu za ispunjenje uvjeta iz natječaja.

A upravo je Odbor bio taj koji je zatražio očitovanje Agencije o tome smije li objaviti imena i životopise kandidata za Vijeće, a na temelju mišljenja Agencije odlučio je da će se s kandidatima razgovarati na za javnost ipak otvorenoj sjednici, kako se vidi u najavama na saborskim internetskim stranicama.

Centar za mirovne studije  upozoravajući da je „potpuno neprimjereno da se o jednom tako važnom građanskom tijelu skrivaju informacije o kandidatima“, ovakvo ponašanje Odbora vidi pak kao potpuno iracionalan strah od javnosti. I dodaje da ga građani mogu protumačiti kako „izbor kandidata neće biti vjerodostojan i da će se pogodovati partikularnim obavještajnim ili stranačkim interesima, nego odabrati najkvalitetnije ljude za ovaj odgovoran posao“.

Uoči sutrašnjeg razgovora članova Odbora s kandidatima, Centar za mirovne studije poziva Odbor da tijekom današnjeg dana objavi informacije o svim kandidatima kao i tko je predlagatelj pojedinih kandidatura, a ukoliko te ne učini, poziva same kandidate da zatraže od Odbora objavu tih podataka ili ih sami objave u javnosti. U suprotnom, zaključuje Centar, „vjerodostojnost novog građanskog Povjerenstva za nadzor nad tajnim mjerama koje policija primjenjuje na nama građanima bit će dovedeno u pitanje od samoga početka rada“.