Kriza u medijima nastavila se i u godini na izmaku

epa03702567 Chinese artist Liu Bolin stands painted in front of a wall with different magazines in the Kunstverein (art association) in Ludwigsburg, Germany, 15 May 2013. In his art works he blends his person with the background. He was painted by students of the art academy Stuttgart. EPA/BERND WEISSBROD

Uz to što se velika ekonomska kriza i kriza novina, zbog koje novinari gube posao i smanjuju im se plaće, nastavila i u godini na izmaku, nju je obilježilo i nekoliko sudskih presuda među kojima se ističe ona u kojoj je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izgubio spor protiv HTV-a zbog prenošenja izjava premijera Zorana Milanovića kojima ga je navodno oklevetao i uvrijedio.

U posljednih pet godina posao izgubilo od 1.500 do 2.100 novinara, a Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) upozoravali su na tešku situaciju u medijima, posebice u tiskanim, te pozvali novinare na solidarnost, a političare da “dignu šape s medija”. Predsjednik HND-a Zdenko Duka izvijestio je da su se, po istraživanju Ministarstva kulture, prihodi novina i ostale periodike od 2008. do 2012. prepolovili s 3,19 milijardi kuna na 1,58 milijardi kuna, dok je kod televizija prihod pao oko 10 posto. Uz to, u Hrvatskoj je po popisu stanovništva 2011. bilo gotovo 5000 novinara da bi u posljednih pet godina posao izgubilo od 1500 do 2100 novinara.

Govoreći o krizi hrvatskih medija na trodnevnoj konferenciji “Mediji protiv demokracije? Komercijalizacija interneta i kriza medija”, savjetnik u Ministarstvu kulture Milan Živković naveo je kako se ta kriza najviše očituje u višegodišnjem velikom padu prihoda od oglašavanja, što je za posljedicu imalo i značajno smanjenje broja zaposlenih u medijima.

Relativnu stabilnost u prihodima bilježe televizija i radio, s prihodima od nešto više od dvije milijarde kuna, dok rast prihoda od oglašavanja bilježe interenet portali, među kojima su informativni portali prihodovali 60 milijuna kuna.

Živković naglašava kako se isti procesi događaju i u drugim državama EU, samo su u njima ranije započeli. U Hrvatskoj je pad počeo 2008. godine, dakle prije 2009. koja se smatra početkom ekonomske krize, kada su se novine značajno stanjile i smanjile broj objavljenih naslova.

Sve te promjene odrazile su se na broj zaposlenih, pa je medijska industrija ostala bez 47 posto zaposlenih, naveo je Živković.

Sindikat novinara Hrvatske (SNH) proglasio je na godišnjoj skupštini krajem svibnja vlasnika Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista Alberta Faggiana najgorim medijskim poslodavcem u Hrvatskoj. Faggian je ‘nagradu’ za najgoreg poslodavca u medijima zaslužio prvenstveno zbog odnosa prema novinarima kojima je u više navrata dijelio otkaze i smanjivao plaće. Za najboljeg poslodavca, istovremeno, nije bilo predloženih, uz obrazloženje da je stanje u medijima svake godine sve gore.

Bandić izgubio spor protiv HTV-a, dobio protiv RTL-a

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izgubio je spor protiv HTV-a od kojega je potraživao 120.000 kuna odštete zbog prenošenja izjava premijera Zorana Milanovića kojima ga je navodno oklevetao i uvrijedio, no Općinski građanski sud Bandićev je zahtjev odbacio kao neosnovan. Sutkinja Zorka Čačić Zagrajski kazala je obrazlažući presudu da je HTV, prenoseći premijerove riječi, postupio u dobroj vjeri i u skladu sa Zakonom o medijima te da su zadržali profesionalnu distancu. Bandić, koji se u međuvremenu našao pod istragom Uskoka zbog afere Agram, HTV-u je zamjerao što se ni jednim komentarom nije ogradio od Milanovićevih “sramotnih izjava” što, kako tvrdi, pokazuje da se slažu s iznesenim mišljenjem.

Zbog prenošenja Milanovićevih izjava ranije je donijeta nepravomoćna presuda protiv RTL-a koji Bandiću mora platiti 50.000 kuna sa zateznom kamatom na ime naknade štete prema Zakonu o medijima, a osim RTL-a Bandić je tužio još neke medije i novinare.

Novinarka Helena Puljiz dobila je građansku parnicu protiv Republike Hrvatske za naknadu štete koju su joj prije deset godina nanijeli agenti tadašnje POA-e. Pripadnici tadašnje POA-e, a današnje SOA-e, pokušali su je u jesen 2004. godine “prljavim metodama” (prijetnjama, ucjenama, podmićivanjem i psihičkim maltretiranjem) prisliti da kao novinarka špijunira za njih vlastite kolege, političare, strane veleposlanike i da u medije plasira prljave priče prema njihovoj narudžbi. Pokušali su je zloupotrijebiti i u izbornoj kampanji u izborima za predsjednika u kojoj je Stjepan Mesić pokušavao osvojiti drugi mandat. Općinski građanski sud u Zagrebu 31. ožujka presudio je da su joj agenti tadašnje POA-e ugrozili zdravlje, život i ugled.

Županijski sud u Zagrebu ukinuo je presudu novinarki Slavici Lukić za sramoćenje Poliklinike “Medikol”, prema kojoj je trebala platiti 26 tisuća kuna novčane kazne. Županijski sud ocijenio je da se u njezinom slučaju radilo o “vrijednosnom sudu”, a ne “činjeničnoj tvrdnji”, zbog čega nema uvjeta za kažnjavanje po odredbama o sramoćenju.

U nepravomoćnoj presudi Slavici Lukić od kraja ožuka zaključeno je kako je ona u cilju sramoćenja privatnog tužitelja putem tiska, kao autorica članka “Država će Medikolu dati 116 milijuna kuna da ne bi bankrotirao?”, objavljenog 21. veljače 2013. u “Jutarnjem listu”, želeći prikazati Polikliniku Medikol nedovoljno stručnom medicinskom ustanovom, iznijela navod da “u liječničkim krugovima ističu da je Magdalena, za razliku od Medikola, stabilna, sređena i visokostručna ustanova u kojoj bolesnici mogu računati na vrhunsku liječničku skrb”, čime je nanijela štetu ugledu Medikola.

Nepravomoćna presuda za “sramoćenje” protiv Lukić koja je tužena i osuđena zbog članka u kojem je izvijestila da je privatna poliklinika Medikol od studenog 2007. pa do kraja 2013. dobila iz sredstava HZZO-a 500 milijuna kuna, pokrenulo je potpisivanje peticije kojom HND od Vlade traže da ukine članak 148. Kaznenog zakona o djelu sramoćenja.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zatražilo je da Ministarstvo pravosuđa i hrvatska Vlada potpuno brišu (novouvedeno) kazneno djelo sramoćenja iz prijedloga izmjena Kaznenog zakona, no po predloženim izmjenama Kaznenoga zakona koje je izradilo Ministarstvo pravosuđa ostaju odredbe o kaznenom djelu sramoćenja, ali, kažu u Minstarstvu, u znatno suženom i promijenjenom obliku po kojem će se sankcionirati samo najteži oblici tog kaznenog djela koje bi se zvalo teško sramoćenje.

U godini na zalazu došlo je i do promjene vlasništva u jednoj od najvećih medijskih kuća – Europapress holdingu (EPH) čiji je 90-postotni vlasnik postala tvrtka Euro poticaji zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića. Većinski vlasnik EPH Hanžeković je postao preuzevši dugovanja bivših vlasnika Ninoslava Pavića i njemačkog WAZ-a prema Hypo banci, nakon čega je nastavio provedbu operativnog i financijskog restrukturiranja kompanije prihvaćenog u predstečajnoj nagodbi.