“A da se u policijskim postajama ne bi skupljalo potpise za referendum?”

Zagreb, 16.12.2013 - Saborski odbori za Ustav i za zakonodavstvo danas su na zajednièkoj sjednici jednoglasno i gotovo bez rasprave utvrdili prijedlog izmjena Ustava RH, istovjetan tekstu koji je Sabor ranije potvrdio kao nacrt ustavnih promjena. Arhivska fotografija od 09.04.2013. godine prikazuje Peðu Grbina tijekom sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politièki sustav Hrvatskog sabora. foto FaH/ Denis CERIÆ /ds

SDP-ovi članovi Odbor za Ustav, njih šestero, poslali su u saborsku proceduru Prijedlog zakona o referendumu uz jedan glas protiv, i to onaj oporbenog laburista Dragutina Lesara. Dok, naime, vladajuća garnitura na čelu s predsjednikom Odbora Peđom Grbinom smatra da je riječ o uvođenju reda i kontrole, Lesar i vanjski član Odbora Nenad Zakošek upozoravaju da je riječ o ograničavanju prava građana na referendumu i udaru na demokraciju. Po običaju, drugih oporbenjaka nije bilo, baš kao ni ostalih vanjskih članova Odbora.

Iako su nakon nedavno provedene javne rasprave usvojeni neki komentari, glavne primjedbe i dalje su ostale u prijedlogu zakona. Ključna se zamjerka odnosi na prikupljanje potpisa u uredima državne uprave za što se zalažu vladajući pravdajući to time da se ”potpise dosad prikupljalo i po kućama, i po sakralnim objektima i u javnim ustanovama, a onda se još tjednima znalo čekati na objavu broja prikupljenih potpisa. Također, nisu svi organizatori prikupljanja potpisa za referendum na građansku inicijativu bili u ravnopravnom položaju, pogotovo ako nisu iza sebe imali potporu stranaka, sindikata i/ili crkve”, podsjetio je Grbin.

Građani će moći dati svoje potpise i preko online servisa e-građani, prikupljanje će trajati 30 radnih dana i u svakom će se trenutku znati koliko ima potpisa, a uređuje se i pitanja financiranja kampanja, dodao je šef saborskog Odbora za Ustav, odbacivši prigovore da je riječ o udaru na demokraciju, pri čemu je iznio i kratak pregled referendumske prakse u nekim drugim zemljama Europske unije.

Što se rješava Ustavom, a što zakonima?

S obzirom na to da se zakonskim prijedlogom nastoji i ograničiti i djelokrug pitanja koja bi mogla dospjeti na referendum, Lesar je podsjetio da je to ”materija koju se rješava Ustavom, a ne zakonom”. Osvrnuo se i na potrebu ujednačavanja broja potpisa kada je riječ o lokalnim referendumima, a na kojima je za razliku od državnog referenduma propisan i kvorum potreban da bi referendum ‘prošao’.

Predloženi zakon smatra ”manjkavim u procedurama i opstrukcijom prava građana na referendum. Primjerice nije razjašnjeno što su uredi državne uprave, a i kako će ljudi koji rade moći dati svoj potpis s obzirom na to da će se potpise prikupljati samo u radno vrijeme od osam do 16 sati i samo tijekom radnih dana? ”Moglo se onda ići na prikupljanje potpisa u policijskim postajama, koje rade 24 sata”, predbacio je Lesar, upozorivši i da je neshvatljivo ”zašto će, ako će u svakom trenutku biti poznato koliko ima potpisa, trebati 30 dana za objavu izvješća o prikupljenim potpisima?”

”Dobro je da se krenulo u uređivanje zakonodavnog okvira referenduma jer neki su prijedlozi u proceduri duže od mandata ovog saziva Sabora”, podsjetio je Zakošek. Osvrnuvši se na Grbinov pregled referendumske prakse u EU u kojem se šef Odbora pozvao i na primjer Njemačke u kojoj nema referenduma temeljem građanske inicijative, Zakošek je upozorio da to nije slučajno jer je u prošlosti te zemlje bilo zloupotreba.

Također, ”svjedoci smo inflacije referendumskih inicijativa u Hrvatskoj što je simptom nezadovoljstva, nepovjerenja i pokazuje kritički stav prema Saboru”, istaknuo je Zakošek i složio se s Lesarom da je ”potrebno precizirati što su uredi državne uprave”, a on smatra da je ”trebalo osigurati proceduru prikupljanja u javnosti, naime, spominje se agresivno ponašanje onih koji su prikupljali potpise, no što će tek biti sada kad će ljude trebati dovlačiti u urede državne uprave? Bojim se novog raskoraka između građana i predstavničkih institucija”, dodao je Zakošek koji prijedlog zakona smatra restriktivnim.

Zgražanja, restrikcije i lobiranja

Grbin je, međutim, upozorio na mogućnost produljenja prikupljanja potpisa i na 45 ili i 60 dana te kazao da je bilo zgražanja nad ”izgledom” nekih prikupljenih potpisa u dosadašnjim referendumima, a ovime se ”uvode sigurnost i red”. Tog je stava i Grbinova stranačka kolegica Ingrid Antičević, koja smatra da prijedlog ”korigira nedostatke i kritički sagledava situaciju jer nije riječ o restrikcijama prava građana, nego o ograničavanju mogućih zloupotreba”.

”Bilo bi zanimljivo vidjeti kako izgledaju liste prikupljenih potpisa potpore kandidatima za predsjednike, a što se tiče prigovora o utjecaju različitih interesnih skupina, njihov je utjecaj i lobiranje i 20 puta veće u parlamentu, nego među građanima”, kazao je Lesar. No vladajući ostaju pri stavu da se ovime unose red i kontrola, kako je ponovio i SDP-ov Nenad Stazić, ali se i složio s Lesarom da bi bilo dobro vidjeti potpise za predsjedničke kandidature.

U svakom slučaju, riječ je tek o prijedlogu, koji sad ide u prvo čitanje, na saborske odbore pa potom na plenarnu sjednicu, podsjetio je Grbin te istaknuo da su otvoreni i za neki okrugli stol sa zainteresiranom javnošću do drugog čitanja, ali i da ga ”jako žalosti što opet nije bilo predstavnika nekih drugih stranaka, koji se ne žele izjasniti oko ovog prijedloga zakona i reći što u njemu valja, a što ne”.