Amandman „spasio“ Povjerenicu, tko će istjerati duhove iz proračuna?

Zagreb, 11.04.2014 - Hrvatski sabor danas je zadužio Vladu da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa prikupljenih u sklopu referendumske inicijative Stožera za obranu hrvatskog Vukovara. Zakljuèak kojim je Vlada obvezana da provjeri prikupljene potpise, u jutrošnjem nastavku Saborskog zasjedanja donesen je jednoglasno. foto FaH/ Denis CERIÆ/ ik

Sabor je donio državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2016. i 2017. godinu – „za“ je glasalo 85 zastupnika, a 23 su bila „protiv“. Zastupnici i klubovi predložili su 126 amandmana, a nakon što je oporbene odbila Vlada, taj je postupak reprizirala i saborska većina.

Prihvaćen je, doduše, SDP-ov amandman kojim se za potrebe Ureda Povjerenice za informiranje dodatno osigurava pola milijuna kuna, a odbijeni amandmani HDZ-ove Sunčane Glavak i laburista Mladena Novaka da Ured dobije i veću svotu kako bi konačno mogao u potpunosti provoditi Zakon o (ustavnom) pravu na pristup informacijama.

Što donosi proračun za 2015. godinu?

Proračunski prihodi planirani su na razini od 106,4 milijardi kuna, rashodi na razini od 118,9 milijardi kuna, a manjak bi trebao iznositi 12,5 milijardi kuna, odnosno 3,8 posto BDP-a. Proračun je temeljen na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto dok se za 2016. predviđa rast od 1,3 posto, a za 2017. od 1,5 posto.

Pored već spomenutog, prihvaćeni su i amandmani Kluba SDP-a vezani uz povećanje sredstava nacionalnih manjina, a odbijeno je svih 77 amandmana HDZ-ova Željka Reinera koji su se odnosili na Strategiju znanosti i obrazovanja, kao i 20-ak HDSSB-ovih amandmana usmjerenih uglavnom na potrebe Slavonije i Baranje te ‘braniteljski amandmani” HDZ-ova Josipa Đakića. Odbijen je i zahtjev SDSS-ova Dragana Crnogorca za povećanjem iznos namijenjenog Zajedničkom vijeću općina Vukovar, kao i amandmani HDZ-ova Ante Babića za programe pomoći hrvatske manjine u inozemstvu te povratku Hrvata u BiH i Srbiju.

Zeleno svjetlo nisu dobili ni amandmane reformistice Natalije Martinčević, niti zahtjev nezavisne Jadranke Kosor da se pet milijuna kuna namijenjenih političkim strankama, usmjeri u poticanje investicija malih i srednjih poduzetnika i obrtnika.

Umjesto jasnoće i transparentnosti, nejasan i nepristupačan proračun

U međuvremenu, onima koji ga pune – građanima Republike Hrvatske, proračun je opet ostao nejasan i nepristupačan unatoč svim upozorenjima, koja najčešće dolaze od Instituta za javne financije, koji podsjeća da je proračun operativno-politički dokument kojega usvaja Sabor. Svi ostali propisi, strategije i zakoni koji prođu kroz Sabor gotovo da nemaju svoju svrhu ukoliko ih ne prate jasne proračunske stavke koje će osigurati njihovu provedbu. Zbog toga, proces usvajanja proračuna morao bi biti jedan od najjasnijih, najtransparentnijih i najotvorenijih procesa donošenja ovakvog dokumenta.

U stvarnosti svjedočimo potpunoj suprotnosti, upozoravaju zajedničkim snagama Centar za mirovne studije i Institut za javne financije, naime, „prijedlog proračuna ponovno nije bio u primjerenoj javnoj raspravi odnosno nije bio stavljen u proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Građani i građanke gotovo da uopće ne mogu utjecati na proračunske prioritete i odlučivati o tome kako će se trošiti javni novac“.

Ali i da mogu, teško da bi se snašli jer proračunske stavke i dalje nisu detaljno prikazane pa se tako u  ovom proračunu 577.758.862 kuna  što je više od pola milijarde kuna nalazi na mističnoj stavci „ostali nespomenuti rashodi poslovanja“. Uz tu stavku u proračunu se mogu pronaći i stavke poput „rashoda za usluge“ i „ostalih financijskih rashoda“ koje građanima nikako ne pomažu razumjeti na što je njihov novac potrošen, upozoravaju CMS i IJF.

Zašto se građanima onemogućuje praćenje trošenja proračunskih sredstava?

Posebno zabrinjava, ističu,  da ne postoji funkcijska klasifikacija proračuna iz koje bi bilo moguće vidjeti i pratiti koliko se uistinu troši na obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i slično. Također, nemoguće je vidjeti koliko novaca odlazi primjerice na provedbu pojedine nacionalne strategije ili nacionalnog programa, kao ni koje sve institucije države raspolažu i odgovorne su za ta sredstva.

Drugim riječima, građanima se onemogućuje praćenje trošenja proračunskih sredstava, ali jedna je stvar i dalje vidljiva kroz svoju nevidljivost. Troškovi Vojno-obavještajne agencije ponovno nisu prikazani kroz zasebnu proračunsku stavku, upozorio je CMS. Naime, „iako agencija proračunski ne postoji, ona u stvarnosti itekako postoji i aktivno djeluje u što smo se uvjerili i kroz optužnicu protiv njenih bivših voditelja zbog financijskih malverzacija i ovo je samo mali primjer proračunskih duhova“.

Stoga bi Ministarstvo financija trebalo provesti široku javnu raspravu o tome što građani žele vidjeti u proračunskim stavkama te za prvi naredni rebalans proračuna značajno unaprijediti izgled i razumljivost proračunskih stavki. Ili kako to ukratko poručuju CMS i IFJ: „istjerajte duhove iz proračuna“.