Uloga sveučilišta u afirmaciji građanskog odgoja i obrazovanja

Potrebe oblikovanja proaktivne uloge sveučilišta i njezina važnost u afirmaciji sadržaja vezanih za ljudska prava i demokratsko građanstvo, bile su teme okruglog stola ‘Uloga sveučilišta u afirmaciji građanskog odgoja i obrazovanja’ održanog u suradnji s Centrom znanja Kuće ljudskih prava i GOOD inicijativom, piše portal libela.org

Ideja okruglog stola bila je razgovor o nekoliko različitih polja interesira vezanih za integracije sadržaja i metodike na visokim učilištima, ispitivanje prostora za suradnju sa zajednicom i mogućnost suradnje između sveučilišta te kakav doprinos akademska zajednica može dati obrazovanju nastavnika. Naime, sama ideja građanskog odgoja i obrazovanja je da njegove vrijednosti, principi i određeni sadržaji zažive u zajednici i da se potakne tzv. aktivno građanstvo.

“Kada govorimo o građanskom odgoju i obrazovanju, pretpostavljam da većina već zna da se on sastoji od znanja, vještine i stava. Sve te tri funkcionalne dimenzije tvore kompetencije koje bi trebale biti podloga za razumijevanje života, za život i funkcioniranje zajednice u kojoj jesmo. Sve je to jako bitno jer su upravo sveučilišta mjesta gdje se te kompetencije (znanje, vještine i stavovi) trebaju razvijati. Građanski odgoj i obrazovanje u nekom svom cilju imaju i društveno političku participaciju, i zato je sveučilište važno jer ih ono upravo za to priprema. Ima za cilj i kritičko promišljanje o svijetu oko sebe, a to je isto ono što možemo reći da je i cilj sveučilišta”, istaknuo  je Marko Kovačić iz IDIZ-a i GOOD Inicijative.

Bojana Ćulum s Filozofskog fakulteta u Rijeci govorila je o civilnoj misiji sveučilišta koja je dosta zanemarena u Hrvatskoj te je izdvojila UNESCO-ovu svjetsku deklaraciju o visokom obrazovanju za 21. stoljeće, koja je nažalost prošla dosta nezapaženo u Hrvatskoj. Riječ je, naime, o deklaraciji o kojoj u trenutku u kojem je radila istraživanje i intervjue s rektorima, nitko od rektora nije bio upoznat, niti je znao da postoji.

“I ova deklaracija i uopće koncept civilne misije počiva na diskursu društvene, odnosno javne odgovornosti sveučilišta. Na sveučilište se gleda kao na društvenu instituciju koja ima vrlo značajan utjecaj na političke, ekonomske i društvene procese i promjene u društvu, a čak i ako nismo direktno involvirani i pazimo što radimo, i time itekako utječemo na sve ove procese. I upravo zbog toga se ta javna odgovornost sveučilišta proširuje na sve dimenzije lokalne zajednice i društva uopće”, podsjetial je Ćulum te upozorila da se i “u ovom kontekstu civilne misije od sveučilišta očekuje snažnija integracija u lokalnu zajednicu, a istraživanja već dugi niz godina pokazuju da su zajednice u kojima postoji sveučilište razvijenije”.