“Dug je toliki da zarada od cestarine ne pokriva ni kamatu”

Zagreb, 18.7.2013.- Dvjestotinjak zaposlenika Hrvatskih autocesta, èlanova Nezavisnog cestarskog sindikata, krenuli su nešto prije 10 sati s Trga bana Jelaèiæa prema Banskim dvorima, prosvjedujuæi protiv monetizacije autocesta. Na slici prosvjednici na Trgu bana Jelaèiæa. foto FaH/ Dario GRZELJ/ ua

Davanjem autocesta u koncesiju i jednokratnom uplatom koncesijske naknade Hrvatska će dugoročno i višestruko profitirati, tvrdi Ministarstvo prometa koje je na svojim internetskim stranicama tek nakon sinoćnjeg dvoboja resornog ministra Siniše Hajdaša Dončića i predstavnika inicijative “Ne damo naše autoceste” Mijata Stanića, objavilo svoju računicu u korist koncesije za koju se zalaže Vlada te mane reprograma i obveznica za što se zalaže inicijativa”Ne damo naše autoceste”.

Trenutni kreditni dug iznosi 33 milijarde kuna, a uplatom koncesijske naknade on se smanjuje na oko 10 milijardi kuna pa će kroz idućih 25 godina, tvrdi Ministarstvo prometa, građani i država profitirati tako što će jednokratnom otplatom većeg dijela kredita izbjeći plaćanje oko 23 milijardi kuna koje bi morali dati bankama za kamate kad bi bili prisiljeni taj iznos duga reprogramirati.

Prednosti koncesije

Ministarstvo prometa također tvrdi da ćemo na raspolaganju za nova ulaganja i investicije imati još 22,5 milijardi kuna prihoda trošarina kojima koncesionar neće raspolagati, a taj novac od trošarina, po 20 lipa po litri goriva koje idu Hrvatskim cestama i HŽ Infrastrukturi, idu u investicije gradnje i obnove državnih i lokalnih cesta i željeznica što je velik razvojni potencijal i zamašnjak za gospodarstvo.

Preostali manji dio duga vraćat ćemo iz trošarine od goriva koju je HAC zadržao, ističe Ministarstvo upozoravajući da bismo neprovođenjem koncesije autocesta navedeni novac morali potrošiti isključivo za vraćanje kredita. Naime, glavnica trenutno iznosi 33 milijardi kuna, ali računajući cijenu reprograma za kamate bismo morali izdvojiti još oko 30 milijardi kuna.


izvor: Ministarstvo prometa

Mane reprograma i obveznica

Dug, podsjeća Ministarstvo, po kreditima (samo glavnica) HAC-a i ARZ-a iznosi 33 milijarde kuna, a godišnji prihod iznosi 1,9 milijardi kuna, dok je godišnja zarada 1,1 milijardu kuna. U ovoj tablici prikazani su pak samo krediti koji dolaze na naplatu do 2020. jer čine oko 90 posto ukupnog duga (rate, naime,  dospijevaju do 2031.). Međutim, ako do koncesioniranja autocesta ne dođe, da bismo mogli otplatiti ove kredite, morat ćemo se ponovno zadužiti za 34 milijarde kuna i po tom bi modelu nakon 2020. dug bio veći nego što je sada. Dakle, jasno je da zarada od cestarine nije ni približno dovoljna za vraćanje kreditnih obveza onako kako su sada ugovorene.

Također, uz takvu profitabilnost nije moguće ugovoriti održiv model otplate, bilo da se radi o reprogramu, bilo da se radi o obveznicama. Naime, do 2020. po postojećim kreditima treba zajedno s kamatom otplatiti 36,5 milijardi kuna duga. Istovremeno, zarada od cestarine HAC-a i ARZ-a iznosi manje od osam millijardi kuna. Drugim riječima, jasno je da uz zaradu od cestarine nedostaje još 28,8 milijardi kuna. Kad bi taj iznos namaknuli novim zaduženjem, bilo kroz reprogram kredita, bilo izdavanjem obveznica, tada bi samo kamata na postojeće i novo zaduženje iznosila 12,6 milijardi kuna što je za oko pet milijardi kuna ili za 60 posto više od zarade od cestarine u tom razdoblju.

Da bi pokrili i kamate za to novo zaduženje, iznos novog duga 2020. iznosio bi preko 34 milijarde kuna što je više čak i od sadašnjeg stanje duga, a s obzirom na to da bismo tako potrošili sav prihod od cestarine, a dug ne bi smanjili, već bi se on i povećao što je neodrživo, Ministarstvo prometa zaključuje da je koncesija najpovoljnije rješenje za sanaciju dugova.