Katolička crkva u Hrvatskoj – crkvena desetina u poreznoj oazi

Katolička crkva mogla bi (p)ostati najveća porezna oaza u Hrvatskoj iako čak 83 posto građana koji se izjašnjavaju kao katolici smatraju da bi ta vjerska zajednica trebala početi objavljivati financijske izvještaje o svojim prihodima i rashodima, upozorila je Platforma 112 uoči izglasavanja u Saboru Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, kojim vjerske zajednice i dalje ostaju izuzete od podnošenja izvješća o prihodima i rashodima iz privatnih izvora. 

«Zalagali smo se za donošenje tog Zakona jer nam je stalo da se žito odvoji od kukolja i da sve neprofitne organizacije državi i građanima polažu račune o svom radu. No, u završnom zakonskom čitanju ‘uskrsnulo’ je izuzeće za sve vjerske zajednice», upozorila je Marina Škrabalo, jedna od predstavnica koalicije 70-ak organizacija civilnoga društva okupljenih u Platformi 112 netom prije no što će svjetovna vlast (opet) blagosloviti ostanak ključa u crkvenoj blagajni.

Naime, odredba o izuzeću vjerskih zajednica od obveze financijskog izvještavanja o ukupnim prihodima, prema kojoj se na njih – za razliku od svih drugih obveznika Zakona, uključujući i političke stranke – odnosi samo obveza izvještavanja o trošenju proračunskih sredstava, nije postojala u prijedlogu zakona u prvom čitanju o kojem je raspravljao Sabor, već je preuzeta iz jednog od radnih nacrta zakona koji čak nije bio upućen ni na Vladu. Osim toga, u priloženom izvješću o provedenoj javnoj raspravi, kao i u izvješćima saborskih odbora nema uporišta za ovo izuzeće vjerskih zajednica, upozorava Platforma 112.

«U situaciji kad su pravila postavljena za sve neprofitne organizacije i vodeći računa o tomu da se izuzeća koja postoje za sindikate i poslodavce ne odnose na izradu financijskih izvještaja, nego na način njihove objave, smatramo da je zakonodavac ovime poslao poruku da je hrvatskom društvu u korist i na korist stvaranje nove porezne oaze. Posebno kad se uzme u obzir da su vjerske zajednice oslobođene bilo kakvog poreza na transakciju nekretninama i zemljištem, a građanima koji doniraju onemogućuje se uvid u trošenje vlastitog novca, Ovime se instituira nova potencijalna crkvena desetina, samo u drugom smjeru”, upozorila je Škrabalo.

Naime, riječ je o legalizaciji financijski sive zona, razmjera više milijardi kuna godišnje, koja predstavlja i koruptivni rizik pranja novca jer, iznijela je primjer, “možemo zamisliti da neki poduzetnik koji posluje ispod radara državnih institucija daruje ogromno zemljište crkvi i nazad dobije desetinu u kešu. To je sasvim legalno jer vjerska zajednica ne mora nikome podnositi račune o privatnim donacijama”. 


izvor: HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ ua 

Koliko je “teška” Katolička crkva u Hrvatskoj?

“Istraživanje javnog mijenja iz studenog 2013. koje je proveo IPSOS PULS za CESI pokazalo je da se 83 posto građana koji se izjašnjavaju kao katolici, izjasnilo za to da Crkva treba izvještavati o prihodima i rashodima», podsjetila je Milana Romić iz Platforme 112. «Temeljem kojeg dokumenta je Ministarstvo financija uvrstilo sporno izuzeće u Zakon s obzirom da uvidom u cijelu dokumentaciju i uvidom u zaključke saborskih odbora nigdje nije naveden takav prijedlog?», upitala je Romić, a GONG od Komisije za odnose s vjerskim zajednicama i Ministarstva financija zatražio zapisnike s njihovih sastanaka na kojima je raspravljan taj Zakon.

«Mi u Platformi 112 u ime građana kažemo da samo začuđeni otkud se stvaraju dodatne privilegije za vjerske zajednice osim onih koje najveće vjerske zajednice imaju osigurane bilateralnim ugovorima i postavljamo pitanje, budući da se zakon najavio kao podizanje standarda u kvaliteti financijske transparentnosti, što se mijenja ako se jedna od neprofitnih organizacija stavlja u povoljniji položaj?», pita Romić.

Valja pritom reći da je zamjenik ministra financija Igor Rađenović prilikom jučerašnje rasprave u Saboru kazao da su vjerske zajednice zajednički zatražile da ih se izuzme od obveza podnošenja kompletnih financijskih izvješća jer smatraju kako bi takva obveza za svaku pojedinu župu bila prekomplicirana. «U ovom času procjenili smo da je predloženo rješenje optimalno», kazao je Rađenović i naglasio da zakon ne priječi sindikatima i vjerskim zajednicama da objave puna financijska izvješća, ako to žele.  

Koliko želje, kad je riječ o vjerskim zajednicama, a napose Katoličkoj crkvi, ima ili nema – ukazuje i dosadašnje iskustvo, a oni željni dodatnog štiva upravo na temu matematike vjere, više mogu doznati i na neprofitnom portalu lupiga.hr u nizu tekstova iz serije “Koliko je ‘teška’ Crkva u Hrvatskoj?”, koji su rezultat višemjesečnog istraživanja financija i imovine te najveće vjerske zajednice u RH.