„Moćna gomilica“ u srazu s HDZ-om i SDP-om oko izborne reforme

Zagreb, 23.07.2014 - Nakon što je 29 zastupnika i zastupnica (od njih 151) potpisom podržalo izmjene izbornog zakonodavstva na tragu GONG-ovih prijedloga, ta udruga organizirla je sastanak zastupnika pod nazivom "Kad se Vladi ne da, neka se glas Sabora èuje". foto FaH/ Dario GRZELJ /ds

“Kad se Vladi ne da, neka se glas Sabora čuje” ili barem onih 29 zastupnika i zastupnica, koji su svojim potpisom podržali izmjene izbornog zakonodavstva na tragu prijedloga GONG-a, koji je s njima na tu temu u Saboru organizirao sastanak u cilju rasprave daljnjih koraka kako bi se od jeseni pristupilo reformi izbornog zakonodavstva.

Još jednom pokazalo se da u „skupini 29“ volje i ideja, unatoč nekim razmimoilaženjima u mišljenjima kako nešto urediti za promjenama, ima. Stoga, daljnje usuglašavanje slijedi, a jesen bi mogla pokazati i koliko snage ova  „moćna gomilica“ ima u srazu s HDZ-om i SDP-om oko izborne reforme, koja se dvjema najvećim političkim strankama u Hrvatskoj očito ne mili. 

“Kada se ne da Vladi, onda se ne da ni Vladinoj većini u Saboru, a vidimo da tu reformu ne podržava ni većinska oporbena stranka HDZ. To je zato što predsjednicima dviju najvećih stranaka ne odgovaraju preferencijalni glasovi na izbornim listama jer bi oni po tim dobivenim glasovima bili na dnu”, kazao je laburist Branko Vukšić, koji smatra da bi zastupnici koji su se okupili, trebali oformiti radnu grupu i krenuti s radom. On će, najavio je, „potpisati zahtjev U ime obitelji za preferencijalno glasanje koliko god je Željka Markić manipulirala referendumom oko braka. Zamislite da se taštine Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka svedu na prihvatljivu mjeru znajući da bi zbog preferencijalnih glasova mogli završiti na sedmom, osmom ili devetom mjestu“.

Upozorio je Vukšić i da premda podržava svaku inicijativu, „treba biti realan i sagledati koliko je moguće da prođe ovako nešto“ te istaknuo „potrebu moralne i političke odgovornosti kako bi se građanima vratilo povjerenje u politiku, a mi moramo biti savjest Sabora“. A rad na promjenama treba početi što prije, baš kao što je potrebno čim prije u proceduru uputiti izmjene izbornog zakonodavstva da ne bismo završili u „cajtnotu“, kako je kazao HNS-ov Vladimir Bilek iz Kluba zastupnika nacionalnih manjina. Nadovezala se njegova bivša stranačka kolegica, a sada predsjednica Inicijative za osnivanje Narodne stranke – reformista Natalija Martinčević pozvala je opet predsjednika Sabora Josipa Leku da što prije stavi na dnevni red njezin prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika, koji uz izborni prag uključuje preferencijalno glasanje.

Što se tiče referenduma, „on se nije pokazao kao festival demokracije, vodi u podjele u kojima nema razgovora i izvanredno stanje, a izborno zakonodavstvo može se riješiti kroz konsenzus i saborsku proceduru”, upozorila je  Martinčević. Da Sabor treba preuzeti ulogu, upozorila je i Jadranka Kosor, nezavisna zastupnica i bivša premijerka, koja smatra da je skupina zastupnika koja podržava reformu na tragu GONG-ovog prijedloga  „Novo izborno zakonodavstvo „moćna skupina, koja bi trebala potpisati zajednički dogovor oko toga što je realno iz toga paketa i tada ta moćna gomilica može pritiskati predsjednika Sabora da se to uvrsti u dnevni red kad Sabor počne zasjedati“.

Naime, „uvijek se traži konsenzus, a njega je teško postići, no on već postoji – između HDZ-a i SDP-a o tome da se ne mijenja izborni sustav“, upozorila je Kosor. Osim prijedloga reformista, uvrštenje u dnevni red čeka i prijedlog laburista, naime, njihova Nansi Tireli podsjetila je da se, između ostalog, zalažu za izmjene prema kojima bi „Hrvatska bila podijeljena u šest izbornih jedinica, a preferencijalni model građanima pruža priliku da izaberu upravo one za koje smatraju da će najbolje zastupati njihove interese, čime će izabrani zastupnici imati veću odgovornost prema biračkom tijelu“.

„Demokracije neće biti u državi, ni u općini ako je ne bude u strankama“, upozorio je SDP-ov Gvozden Flego, koji se, između ostalog, založio i za ženske kvote te kvote nacionalnih manjina te također istaknuo kako je potrebno usuglasiti se oko minimuma i maksimuma u vezi izbornih promjena iz ovoga paketa. Njegova bivša stranačka kolegica Mirela Holy iz OraH-a upozorila je da se „najčešće traže argumenti zašto se nešto ne može provesti“ te naglasila da bi se „preferencijalno glasanje moglo pretvoriti u veliki rizik za žene u politici jer muškarci imaju daleko lakši pristup medijima, a ako niste u medijima, onda je i teže doći do svojih birača“. Stoga se ona zalaže da se umjesto kvota za zastupljenost žena na listama, uvedu posebne izborne ženske liste.

Bivši joj stranački kolega Slavko Linić, dok su oboje još bili članovi SDP-a, istaknuo je da „ako žele uspjeti, trebaju naći kompromisna rješenja jer nema šanse da će stranke sve prepustiti građanima, a rok ističe. Profesiju političara shvaća se kao jednu od najgorih i političari se moraju početi boriti da se to izmijeni. Kako budemo mijenjali taj stav o nama, bit će i veća izlaznost na izborima”. HSU-ov Silvano Hrelja upozorio je na „nepodnošljivu lakoću osnivanja stranaka što je pak vezano uz pitanja transparentnosti i odgovornosti prema biračima i građanima te se nada da će ova inicijativa uspjeti“.

Te nade dijele i HNS-ov Goran Beus Richembergh te kolege mu zastupnici DC-ova Vesna Škare Ožbolt i nezavisni Josip Kregar, koji nisu mogli prisustvovati sastanku, no poručili su da podržavaju inicijativu GONG-a, čiji je izvršni direktor Dragan Zelić podsjetio kako se „iz Vlade često čuje da joj je prioritet gospodarstvo, ali Vlada ima više resora i valjda može djelovati na više kolosijeka, a ne da se bavi samo jednom stvari“. Inače, GONG-ovci su netom prije sastanka sa zastupnicima svoje prijedloge predstavili i predsjedniku Ivi Josipoviću, koji je ocijenio da je „njihov prijedlog novog izbornog zakonodavstva kvalitetan i poticajan za raspravu o budućnosti hrvatskog političkog sustava“.

Riječ je, podsjetimo, o promjeni izbornih jedinica, uvođenju preferencijalnog glasanja, izmjenama referendumskih pravila, zabrani kandidiranja osobama osuđenima za korupciju, gospodarski kriminal i ratne zločine, ujednačenju izbornih procedura, daljnjoj profesionalizaciji Državnog izbornog povjerenstva i biračkih odbora te promjeni medijskih pravila praćenja izbora, a sve u cilju unaprjeđenja izbornog zakonodavstva.