Pristupanje EU pozitivno za ljudska prava, kriza pogodila najranjivije

Zagreb, 17.10.2013.- Puèka pravobraniteljica Lora Vidoviæ tijekom sjednice Hrvatskog sabora. foto FaH/ Dario GRZELJ/ ua

Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, smatra pučka pravobraniteljica Lora Vidović, pozitivno se odrazio na podizanje standarda zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, ali je gospodarska kriza, koja traje još od 2008., teško pogodila najranjivije skupine društva i dovela do ograničavanja socijalnih prava građana i smanjivanja kapaciteta javnih servisa i institucija.

Iako je u Hrvatskoj uspostavljen relativno dobar zakonodavni i institucionalni okvir na području ljudskih prava, provedbe propisa i javnih politika i dalje uvelike zaostaju, upozorava pučka pravobraniteljica. Najznačajni pomaci na području zaštite ljudskih prava učinjeni su u vrijeme pristupanja EU, a sad je na nama, kaže Vidović, da ih očuvamo i dalje razvijamo.

Iako se Hrvatska dodatno obvezala nastaviti jačati zaštitu manjina putem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Vidović upozorava da smo protekle godine bili svjedoci inicijative grupe građana za raspisivanjem referenduma kako bi se sadržajno promijenio taj Ustavni zakon. Pravobraniteljica smatra kako je svim ljudima koji promišljaju i razumiju ljudska prava, kao i prava nacionalnih manjina, jasno da bi izmjena Ustavnog zakona u skladu s referendumskim pitanjem značila nedopustivo smanjenje prava pripadnika nacionalnih manjina.

No, koliko god takva promjena ne bi bila u skladu sa zaštitom ljudskih i manjinskih prava, Vidović zaključuje da je i dalje apsolutno zajamčeno pravo na neposrednu demokraciju u okviru sadašnje ustavne regulacije, pa oni koji skupe dovoljno glasova o bilo kojem pitanju mogu tražiti raspisivanje referenduma.

Dodatno zakomplicirani propisi na području povratka izbjeglica

Još jedna od obveza je rješavanje otvorenih pitanja u vezi povratka izbjeglica, o čemu je Ured Pučke pravobraniteljice pisao u gotovo svim izvješćima Saboru. Vidović upozorava da je izmjenama propisa na tom području tijekom 2013., te osnivanjem Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, dodatno usložen i opterećen već ionako vrlo opsežan i nejasan korpus propisa koji reguliraju prava osoba koje se vraćaju ili dolaze na područja posebne državne skrbi.

Osim toga, te izmjene su pridonijele produžavanju već ionako prekomjernog trajanja postupaka za stambeno zbrinjavanje. U nekim postupcima, primjerice za status povratnika, došlo je do potpunog zastoja u odlučivanju, a uključivanje ureda državne uprave polučilo je novim poteškoćama, upozorava pravobraniteljica.

Hrvatska se pristupanjem EU obvezala nastaviti poboljšavati zaštitu ljudskih prava pa je radi učinkovitosti proširena nadležnost pučke pravobraniteljice, no to nije popraćeno potrebnim financijskim sredstvima koja bi omogućila kadrovsko jačanje i približavanje građanima putem otvaranja regionalnih ureda. Broj zaposlenih službenika i namještenika trenutno je manji od broja zaposlenih u razdoblju pristupanja EU iako je, upozorava Vidović, osiguravanje adekvatnih materijalnih i kadrovskih uvjeta za rad Ureda pravobraniteljice preporuka svih relevantnih međunarodnih tijela.

Očekivanja da se ispoštuju obaveze iz predpristupnih pregovora nisu ispunjena

Vidović kaže kako je očekivala da se ulaskom Hrvatske u EU ispoštuju obaveze iz predpristupnih pregovora, ali se to u mnogim segmentima zaštite ljudskih prava nije dogodilo, pa i dalje ostaju izazovi u provedbi propisa na državnoj i lokalnoj razini. Napominje da su poštivanje i zaštita ljudskih prava u djelokrugu svih tijela javne vlasti, posebice tijela javne uprave koja provodeći zakon, svojim pojedinačnim aktima odlučuju o pravima i obvezama građana, podzakonskim propisima razrađuju pojedine odredbe zakona ili utvrđuju način postupanja tijela javne uprave, provode nadzor, pripremaju nacrte prijedloga propisa, prate stanje u svom djelokrugu rada.

Vidović primjećuje napredak na određenim područjima, no za zadovoljavajuću razinu poštivanja ljudskih prava treba uložiti dodatne napore s obzirom da neki događaji iz protekle godine pokazuju kako je razina tolerancije, za koju se mislilo da je postignuta, ozbiljno dovedena u pitanje. Nadležne institucije, zaključuje Vidović, moraju uložiti dodatne ljudske i financijske resurse u sveobuhvatnu prevenciju, u prvom redu u obrazovne programe, kao što je adekvatno uvođenje građanskoga odgoja u sve razine obrazovanja, uključujući i programe obrazovanja odraslih, ali i kampanje za podizanje svijesti o važnosti tolerancije, nediskriminacije i poštivanja ljudskih prava.