Upitna neovisnost Povjerenice za informiranje!

Zagreb, 23.09.2013 - Zajednièka sjednica saborskog Odbora za ustav, poslovnik i politièki sustav i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Na sjednici su èlanovi odbora razgovarali s kandidatima za prvog hrvatskog povjerenika/cu za informiranje, nakon èega se oèekuje i sastavljanje prijedloga kandidata koji æe biti upuæen Saboru na odluèivanje. Na slici kandidatkinja Anamarija Musa. foto FaH/ Denis CERIÆ /dc

Nedovoljno sredstava za rad zbog čega je ozbiljno ugrožena provedba Zakona o (građanima Ustavom zajamčenom) pravu na pristup informacijama, kao i zbog šutnje administracije, manjka poznavanja propisa i njihova samovoljna tumačenja – neki su od ključnih problema na koje u svojem godišnjem Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2013. upozorava Povjerenica za informiranje Anamarija Musa. Stoga, između ostalog, poziva i na kvalitetnu educiranost službenika za informiranje, ali i korisnika te na omogućavanje ponovne uporabe informacija i nužnost izmjena Zakona o medijima.

Nakon što je novi Zakon o pravu na pristup informacijama stupio na snagu u ožujku 2013. godine te je u listopadu konačno izabrana i prva hrvatska Povjerenica za informiranje, svim odugovlačenjima unatoč činilo se da je u Hrvatskoj napokon nastupilo novo doba Ustavom zajamčenog prava na pristup informacijama. No, velika su očekivanja brzo splasnula, naime, kako u proračunu, tako i u rebalansu istoga, Vlada i Sabor jasno su pokazali kako (ne) razumiju logiku ustavnih prava i koliko im (ni)je zaista stalo do borbe protiv korupcije.

Oglasne ploče i PDF-ovi – dobrodošli u 21. stoljeće

Premda iz prvog godišnjeg Izvješća o provedbi ZPPI-ja za 2013., koje će se danas naći pred članovima saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, a onda i pred ostalim sabornjacima, proizlazi da su se tijela javne vlasti na državnoj razini poboljšala kada je riječ o samostalnoj objavi informacija i izvještavanju o provedbi ZPPI-ja, lokalna razina još muku muči s nekim osnovnim odredbama Zakona. Primjerice, neke manje općine i pravne osobe nemaju čak niti svoju internetsku stranicu, i to zbog nedostatka novca zbog čega čak i kad je imaju, ne mogu je održavati. Srećom, pa su tu dobre stare oglasne ploče.

No, kako je to biti bez sredstava za rad, iskustvo je kojim se može pohvaliti i sama Povjerenica za informiranje, koja u Izvješću upozorava da je «upitna Zakonom propisana neovisnost Povjerenika s obzirom na ograničena financijska sredstva koja onemogućuju rad, naime, postojeći kapaciteti ovog neovisnog tijela daleko su ispod zadovoljavajućih i potrebnih za osiguravanje provedbe Zakona i zaštite Ustavom zajamčenih prava građana, praćenja provedbe Zakona i promociju prava na pristup informacija. Četiri zaposlena bave se gotovo u cijelosti postupanjem po žalbama i odgovaranjem na upite te provedbom edukacija. Provedba ostalih Zakonom propisanih obveza, osobito inspekcijskog nadzora te praćenja i promocije, kao i provedba projekata ozbiljno je ugrožena». 


izvor: FaH

Skupe političke odluke

Da ponovimo gradivo, Zakon o pravu na pristup informacijama, čija je svrha da osigura i potakne razvoj transparentnog društva, služi kao učinkovito sredstvo za ostvarivanje načela vladavine prava i otvorenosti javne vlasti, a time i kao ključni instrument u suzbijanju korupcije. Međutim, premda na sva zvona trube o otvorenosti i transparentnosti, kad je riječ o konkretnim djelima onda to očito nije politička odluka ove vlasti.

Naime, rebalansom proračuna sredstva su Uredu Povjerenice povećana za „čak“ 445.729 kuna s početnih milijun i 389 tisuća kuna. I to nakon što je prilikom donošenja proračuna Povjerenica bila zatražila dva milijuna i 700 tisuća kuna što je već tada bilo gotovo dva puta manje od minimuma potrebnog za normalno funkcioniranje Ureda. Podsjetimo, premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade na kojoj je predstavljen rebalans te na popratnoj konferenciji za medije jasno je kazao da je „rebalans prije svega politička odluka“.

S obzirom na takvo «razumijevanje» propisa od strane vlasti, ne čudi što Zakon, iako ga sve više koriste, ne poznaju ipak dovoljno niti sami građani što uključuje i novinare dok se “njime s druge strane, pojedinci služe i kad se ne radi o javnim informacijama, a da bi izvršili dodatni pritisak na tijelo javne vlasti vezano uz neko drugo postupanje u kojima se javljaju kao stranke ili korisnici. Slično, građani u nekim slučajevima podnose zahtjev iako su informacije objavljene na Internetu ili su im na drugi način dostupne, a učestalo je i vrijeđanje službenika i prijetnja kaznenim prijavama te slično”, upozorava Povjerenica.

Šutnja (uprave) koja nikakvoga zlata ne vrijedi 

Ocrtano u brojkama, iz Izvješća je vidljivo da svake godine polako raste broj tijela javnih vlasti koja dostave izvješća o provedbi Zakona. Od ukupno 5.918 tijela javne vlasti izvješća za 2013. dostavilo ih je 3.462 što je 21,4 posto više nego za 2012. Također, prošle je godine pokrenuto 517 žalbenih postupaka, i to najčešće zbog šutnje administracije, a tijela javne vlasti još uvijek u velikom broju slučajeva ignoriraju zahtjeve građana i onemogućuju im ostvarivanje njihovih prava.


izvor: pristupinfo.hr

Naime, tijekom 2013. na rješavanju je bilo 644 žalbi (129 ih je preneseno iz 2012.), a najveći dio njih, čak dvije trećine slučajeva bile su izjavljene zbog tzv. šutnje uprave, odnosno građani su ih podnosili kad se tijela javne vlasti nisu očitovala na njihove zahtjeve, niti im pružila informaciju u propisanom roku.

Dio odgovora vjerojatno leži i u tome što unatoč porastu broja odluka o imenovanju službenika za informiranje, dio tijela javne vlasti ih još uvijek nije imenovao, a tamo gdje i postoje uz obveze po ZPPI-ju imaju u pravilu i svoj drugi redovan posao pa se u praksi pojavljuje problem preopterećenosti službenika i nemogućnosti odnosno kašnjenja u obavljanju poslova kao što su postupanje sa zahtjevima i objava informacija.

Također, utvrđeno je da službenici za informiranje i glasnogovornici često imaju slabu suradnju, upozorila je Povjerenica i naglasila da je «potrebno izmijeniti Zakon o medijima, koji u članku 6. uređuje dostupnost javnih informacija, a kako bi se odgovarajućim rješenjima omogućilo efikasno ostvarivanje prava novinara na dobivanje odgovora od tijela javne vlasti te kako bi odredba bila usklađena sa Zakonom o upravnim sporovima». 


izvor: FaH

Ponovna uporaba informacija, molim?

Kad je pak riječ o žalbama, valja reći i da tijela javne vlasti odbijaju zahtjeve građana bez zakonske osnove odnosno oslanjajući se na osobnu procjenu o prihvatljivosti zahtjeva te su sklona izbjegavati suradnju s Povjerenicom, a svakako u oči upada da Povjerenica nije zaprimila niti jednu žalbu koja bi se odnosila na uskratu prava na ponovnu uporabu informacija.

No, nije to optimistična činjenica, nego posljedica toga da tijela javne vlasti, a ni opća javnost nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s tim pravom s obzirom na to da se radi o novom institutu u hrvatskom zakonodavstvu, koji je dio pravne stečevine Europske unije.

«Načelo otvorene vlasti kao i suradnje vlasti s civilnim i privatnim sektorom zahtijeva da se u javnom interesu sve informacije koje posjeduju tijela javne vlasti, a koje su iskoristive za stvaranje dodane vrijednosti, stave na raspolaganje javnosti putem objavljivanja na Internet stranici. I to tako da tijela javne otvorene podatke objavljuju u lako pretraživom i pristupačnom obliku” (a ne dobrim starim PDF-ovima – op.a.), “koji omogućuje pretraživanje i ponovno korištenje što za sada čine u zanemarivo malom broju slučajeva», ističe Povjerenica za informiranje u Izvješću koje u cijelosti možete pročitati OVDJE.


izvor: FaH

Žilava kultura tajnosti  

«Svi problemi navedeni u izvješću u pogledu provedbe ZPPI-ja i cijeli niz praktičnih preporuka ukazuju kako je nužna institucija Povjerenika za informiranje te da je nužno osigurati adekvatna sredstva za njegov rad», ocjenjuju u GONG-u, čija pravna savjetnica Natalia Mirković upozorava: «Nisu osigurani uvjeti za ustrojavanje inspekcije što znači da se Zakon ne može provoditi u potpunosti, a očit je i nedostatak prokativnosti od strane tjela javne vlasti u objavi informacija. Svakako je potrebna edukacija o pravu na uporabu informacija, kako građana, tako i tijela javne vlasti jer kako se vidi iz Izvješća, posebice na lokalnoj razini žalbe zbog šutnje i dalje čine značajan postotak što govori o tome da tijela javne vlasti još uvijek nisu prepoznala značaj ZPPI-ja».

«U pogledu GONG-ova iskustva, tijela javne vlasti ne poznaju institut poslovne tajne pa se često pogrešno pozivaju na tu iznimku prilikom uskrate informacija, primjerice pri cjelovitim ugovorimma što potvrđuje i Izvješće Povjerenice s obzirom na to da se kao razlog odbijanja najčešće javlja poslovna tajna. Također, većina tijela javne vlasti s obzirom na zakonsku obvezu samo formalno provodi test razmjernosti i javnog interesa bez prave procjene i analize da li u konkretnoj situaciji usprkos postajanju iznimke, treba omogućiti informaciju. Pritom, i dalje nema izmjena Zakona o tajnosti podataka, niti je poznato što se s time događa, a posebno brine to što Povjerenica čak nije niti članica radne skupine», upozorava Mirković. 

I tako, dok Izvješće Povjerenice dobiva pohvale, barem u GONG-u, Vlada se time ne može pohvaliti jer se od nje očekivalo veću osjetljivost za transparentnost i da posluži kao primjer drugim tijelima javne vlasti. No, Vlada nastavlja staru praksu svojih prethodnika pa je ovih dana čak pokrenula i upravni spor odbijajući poslušati Povjerenicu koja je naložila objavu ugovora s tvrtkom Patton Boggs što i više nego dovoljno pokazuje da se kultura tajnosti u Hrvatskoj i dalje žilavo drži i njeguje.