Kako građani (ne) mogu do podataka iz proračuna – tajna ili nemar?

Zareb, 27.06.2013 - Danas je u Hrvatskoj narodnoj banci predstavljen prigodni kovani novac od 25, 100 i 1000 kuna u povodu ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju. foto FaH/ Damir SENÈAR /ds

Većina podataka iz proračuna općina, gradova i županija hrvatskim građanima i dalje nije dostupna premda se otvorenost proračuna hrvatskih jedinica lokalne uprave i samouprave ipak popravlja jer je za 2014. objavljeno više dokumenata nego u prethodnoj godini, pokazuje najnoviji ciklus istraživanja proračunske otvorenosti lokalnih jedinica Instituta za javne financije

Građani ne moraju biti stručnjaci za proračune, ali bi im morao biti omogućen što jednostavniji i razumljiviji pristup proračunskim informacijama kako bi razumjeli političke i ekonomske odluke koje imaju znatan utjecaj na njihovu svakodnevicu i sudjelovali u njihovu donošenju. No, neke jedinice lokalne uprave i samouprave ne uopće ne objavljuju podatke o proračunu, poput Sisačko-moslavačke županije ili gradova Vrgorac, Imotski i Pleternica, čiji stanovnici nemaju baš nikakav pristup proračunskim dokumentima.

S druge strane, iako je istraživanje pokazalo da niti jedna županija nije objavila svih sedam dokumenata, a najotvorenija su bile Karlovačka s 3,4 objavljena dokumenta, koja je ujedno i jedina 2014. objavila proračun za građane, a može se i pohvaliti time da su u prosjeku njezini gradovi najotvoreniji. Slijede ju Primorska-goranska i Istarska županije, koje su objavile po 3,1 dokument i valja reći da su građanima najdostupniji prijedlozi upravo županijskih proračuna, dok su oni gradova dostupni u manjoj mjeri, a općina gotovo nedostupni. 

Inače, otvorenost su Katarina Ott, Mihaela Bronić i Miroslav Petrušić, analitičari Instituta za javne financije, mjerili brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata, kojih ima najviše sedam, i to primjerice prijedlog proračuna, izglasani proračuna ili proračunski vodič za građane. Posebice zabrinjava, ističu, da i gradovi i općine u znatno manjoj mjeri objavljuju prijedloge nego izglasane proračune te tako onemogućuju građanima da se uključe u proračunski proces i utječu na odluke o budućnosti svoje općine ili grada.


izvor: Institut za javne financije

Naime, što se tiče gradova, sve su objavili samo Buzet, Opatija i Rijeka dok 15 gradova nije objavilo niti jedan dokument, a među njima su primjerice Belišće, Gospić, Nin, Obrovac, Sveti Ivan Zelina.  Ništa bolje stanje nije niti kod općina, među kojima njih 32 posto nisu objavile nikakve proračunske podatke, a niz općina nema uopće čak niti internetske stranice. No, zato su najotvorenije imajući pet objavljenih dokumenata, općine Matulji i Vrbanja.

Premda se bez temeljite reforme teritorijalnog ustroja i fiskalne (de)centralizacije države proračunska otvorenost ne može bitno popraviti, jer priličnom broju lokalnih jedinica jednostavno nedostaju i administrativni i financijski kapaciteti, rezultati analize i primjeri nekih, i manjih i relativno siromašnijih lokalnih jedinica, ukazuju da su i u postojećim okolnostima poboljšanja ipak moguća. Dakako, uz potrebne preduvjete koji zahtijevaju političku svijest i volju odgovornih u lokalnim jedinicama uz pomoć medija i građana koji je zahtijevati više proračunske odgovornosti te ugledanje u primjere dobre prakse.

Također, povećanje proračunske otvorenosti lokalnih zajednica zahtijevati mogu i trebaju i Vlada te Ministarstvo financija – pokazujući to pritom i na vlastitom primjeru jer se ni središnja država baš ne može dičiti pretjeranom otvorenošću, a veći bi anagžman trebale pokazati Zajednica županija te udruge gradova i općina uz veći naglasak i konkretne mjere Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast.


izvor: FaH

Naime, zbog fiskalne i ekonomske krize, korupcijskih skandala te visokih deficita i dugova, koji zahtijevaju veću fiskalnu disciplinu i efikasniji javni sektor, poboljšanja proračunske otvorenosti iz dana u dan sve su neophodnija. Pitanje je samo ima li političke volje i razumijevanja njezine važnosti i koristi za zajednicu? Sudeći prema posljednjim primjerima Vlade i Sabora koji nisu našli shodnim osigurati dovoljno sredstava za Ustavom građanima zajamčeno pravo na pristup informacijama jer, eto, baš za Povjerenicu za informiranje nema novca premda je riječ o jednom od ključnih elemenata borbe protiv korupcije, onda je prilično jasno u kojem smjeru stvari idu.

U međuvremenu, da je alternativa ipak moguća, pokazuje se u Pazinu, čiji bi građani trebači moći sami „modelirati vlastiti gradski budžet“, a potom bi temeljem njihova iskustva u participativnom donošenju proračuna tu praksu mogli preuzeti i drugi, i to zahvaljujući projektu GONG-a, Grada Pazina i Društva Naša djeca te Instituta za javne financije i Udruge gradova – „Pazi(n), proračun!“ Naime, riječ je o procesu koji izravno uključuje građane u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje proračuna uz uvjet da su o tome prethodno raspravljali i predlagali te glasali o prioritetima javne potrošnje. Osim što pridonosi osjećaju zajedničkog vlasništva, on također jača demokraciju te podiže transparentnost u smislu povjerenja građana u politiku.