“Drugačija EUropa je potrebna i moguća!”

Drugačija EUropa je potrebna i moguća – uz inovacije za više demokracije, solidarnosti i održivog razvoja u novom mandatu Europskog parlamenta i Europske komisije, smatraju Platforma 112SSSHGrupa 22Clubture i Zeleni forum, organizacije civilnoga društva koje su predstavile «Predizborni aktivistički inventar za EU do 2020.» Sada su na potezu kandidati za zastupnike za Europski parlament koji bi se trebali očitovati podržavaju li prijedloge iz «Inventara» i kako ih kane javno promicati u sferi europske politike.

Premda Europa 2020 nudi ohrabrujuću viziju kontinenta temeljenog na blagostanju, obrazovanju, zelenoj ekonomiji i čuvanju prirodnih resursa, «s obzirom na tendencije u političkoj sferi i kompleksnost u donošenju političkih odluka te brojne druge izazove, organizacije civilnoga društva i sindikati dijele zabrinutost u kojem smjeru EU ide, ali i nude prijedloge što bi i kako trebalo promijeniti, a sve detalje možete vidjeti ovdje.

«EU treba biti više demokratska i njezina javna sfera treba biti smislenije oblikovana kako bi omogućila ravnopravno sudjelovanje svih europskih stanovnika u debati. Smatramo da se u politiku može vratiti povjerenje, ponovno ga izgraditi, a što se tiče modela razvoja, on treba biti usmjeren održivoj proizvodnji i potrošnji s drugačijim kriterijima donošenja odluka o financijskim aranžmanima», istaknula je Jelena Berković, zamjenica izvršnog direktora GONG-a, otvarajući predstavljanje «Predizborni aktivistički inventar za EU do 2020.» u Zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade – POGON.

Financijski sektor u službi održivog razvoja!

«Kad je počela kriza, svi su govorili o temeljitim reformama, no kao odgovor smo dobili još više neoliberalnih politika i spašavanje privatnih institucija javnim novcem te opsesiju financijskim indikatorima, dok se socijalni indikatori u većini zemalja članica pogoršavaju, a reforma financijskih institucija je izostala», upozorio je Darko Šeperić iz SSH-a i dodao: «Ovo možda nije popis svemogućih i gotovih rješenja, ali jest popis ozbiljnih tema i ideja o kojima se dosad nije dovoljno adekvatno govorilo».

Stoga je potreban Socijalni ugovor za Europu – politički dokument koji će kao ciljeve EU utvrditi punu zaposlenost, kvalitetna radna mjesta, više plaće i mirovine te osnaživanje socijalne države, održivi razvoj i snažne regulative financijskih tržišta. Obrazovanje treba postati prepoznato kao strateška investicija, a ne biti gledano kao trošak, dok je kao snažna podrška razvoju i stabilizaciji socijalne/društvene ekonomije potreban poticajni pravni okvir.

Naime, pokušaji izlaska iz krize bazirani na politici štednje, ponajviše na jugu i istoku Europe, rezultirali su zaoštravanjem društvenih podjela, porastom siromaštva i rastakanjem javnog sektora uz odsustvo očekivanog gospodarskog oporavka, posebice u ruralnim sredinama. Očita je, dakle, neodrživost aktualnog modela ekonomskog rasta u ekološkom, društvenom i ekonomskom smislu. 

Politika za ljude, zaštita okoliša i javnih dobara 

«Sve veće raslojavanje društva i marginalizacija čitavih generacija, ali i regija u pitanje dovodi temeljne vrijednosti i ideala EU kao prostora slobode, sigurnosti, pravde, a složeni model odlučivanja ostaje nejasan i udaljen od velike većine građana čemu doprinosi i urušavanje profesionalnog novinarstva te nezavisnih medija», upozorio je Duje Prkut iz GONG-a, istaknuvši «važnost građanskog odgoja i obrazovanja i stvaranja svijesti o europskom građanstvu što u konačnici može smanjiti političke troškove provedbe odluka iz «Inventara».

Primjerice, «okolišna pitanja prožimaju sve europske politike i stoga je važno da budući zastupnici dobro poznaju ovu tematiku te da za razliku od uobičajenih načina hvatanja u koštac s krizom uslijed kojih se često reže standarde zaštite okoliša, ovo bude prilika za novi razvoj u skladu s ciljevima održivog okoliša», istaknuo je Enes Ćerimagić iz Zelenog foruma, svjestan da je u «Predizbornom inventaru» riječ o «ambicioznim ciljevima, ali EU trenutno troši više svjetskih resursa od onoga što joj pripada i u tom je smislu potrebno poduzeti određene mjere te porezno opteretećenje pomaknuti s rada na eksploataciju resursa».


izvor: gong.hr

U tom kontekstu smatraju da je «potrebno transformirati javna poduzeća za transparentno upravljanje prirodnim resursima poput komunalnih poduzeća za vodu tako da upravljanje nadziru relevantne društvene grupe koje vode računa o ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj strani održivosti. Potrebno je, smatraju aktivisti i suprotstaviti se  svim novim dogovorima o slobodnoj trgovini koji ugrožavaju društvene i okolišne standarde, pogotovo planiranim ugovorima s SAD-om i Kanadom, a EP se posebno treba protiviti svim dogovorima koji uključuju mjere rješavanja sporova između države i investitora jer bi takve stavke mogle omogućiti privatnim korporacijama da pravno ospore demokratski dogovorene EU, nacionalne i lokalne zakone, koji štite prava građana, zdravlje i okoliš»,  upozorio je Ćerimagić.

Kultura kao zajedničko dobro i sastavnica održivog razvoja

Još jedno od ključnih područja, a koje najčešće biva negdje u zapećku jest i kultura, o kojoj se, kako je upozorila Katarina Pavić iz Klubture (Clubture) «raspravlja samo kada je riječ o budžetu, ali ne i o tome kakva je njezina uloga u drugim područjima, a kultura treba biti ključan element u javnoj sferi kao instrument za uključivanje aktivnih građana i također treba biti horizontalno provučena kroz sve EU politike. Stoga je potrebno uspostaviti Intergrupu za kulturu EP-a, osnažiti javnu sferu i omogućiti pristup kulturi te poticati mobilnost umjetnika i kulturnih radnika, a aspirante na zastupnička mjesta u Europskom parlamentu također molimo da se jasno odrede prema ublažavanju mjera rezanja kulturnih budžeta». 

Zaštitimo ljude, a ne granice!

S uma nikako ne treba smetnuti da je važno omogućiti državljanima trećih država potpuno uživanje građanskih (sloboda ulaska, boravka i kretanja) i političkih prava, a potrebna je i zajednička europska politika stvaranja solidarnog i dostojanstvenog sustava azila. EU treba raditi na Europi prava u smislu ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti te LGBT prava, a vanjska politika EU treba se posvetiti aktivnoj promociji pravednih i suradničkih međunarodnih odnosa dok aktivna politika proširenja prema Balkanu treba ostati integralni segment vanjske politike EU kao jedna od njezinih najuspješnijih komponenti vanjske politike EU.