Dubrovčani pokazali kako biti dobar građanin

Dubrovnik, 16.04.2013 - Ministarstvo pomorstva prometa i infrastrukture proslijedilo je putnièkim dubrovaèkim agencijama dopis kojim se oèituje o njihovom upitu o zakonitosti odluke o plaæanju naknade za prekomjernu upotrebu gradskih prometnica koju je uveo grad Dubrovnik 1. sijeènja ove godine, u kojem stoji da grad nije nadležan za odreðivanje te naplate. Arhivska fotografija od 07.05.2006 prikazuje panoramu Dubrovnika. foto FaH/ Damir SENÈAR/ ik

U demokratskom društvu legitimno je ne uspjeti sa svakom inicijativom, ali je za demokraciju puno opasniji nedostatak takvih inicijativa i ljudi koji se bore za zajednička dobra i javni interes, a dubrovački referendum iznjedrio je upravo na stotine ljudi koji su voljni posvetiti svoje vrijeme, znanje i iskustvo borbi za opće dobro – istaknuto je to na na tribini pod nazivom “Dubrovački referendum- prvi referendum na zahtjev građana, uspjeh ili neuspjeh?” održanoj povodom godišnjice dubrovačkog referenduma, prvog referenduma na zahtjev građana u velikoj dvorani Poslijediplomskog središta u Dubrovniku, priopćila je Inicijativa “Srđ je naš”.

“Ono što se događalo oko referenduma u Dubrovniku paradigmatski je primjer na mikrorazini. Mi naime živimo u društvu postdemokratskog kapitalizma u kojem ekonomija preuzela primat nad politikom i društvenim pitanjima. Karakteristično je za društvo postdemokratskog kapitalizma da su interesi moćnih manjina postali važniji od interesa građana. Uz snažnu ulogu medija koji servisiraju takve odnose razumljiva je sve izraženija apatija i frustracija građana. S obzirom da je politika tu samo da provodi ono što investitori, ekonomija, poduzeća traže pitanje je što mogu učiniti obični građani, koliko je za njih još uvijek politika smislena djelatnost i trebaju li se angažirati. Poruka koja je poslana iz Dubrovnika kroz referendum o Srđu i kasnije prosvjede pred Gradskom vijećnicom jest kako građani trebaju sudjelovati u politici kroz različite kanale, a oni se ne svode samo na izbore i ne staju samo na građanskim inicijativama”, kazao je Berto Šalaj, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, te dodao i kako postoji snažna poruka o tome koliko je moć građana snažna.

Novinar Luko Brailo prisjetio se nekritičkog navijanja većine medija u korist projekta na Srđu te je pokazao niz članaka koji predstavljaju projekt na Srđu kao nužnost čiju se opravdanost uopće ne smije preispitivati. Vrhunac takve kampanje bio je poziv dubrovačkog gradonačelnika građanima da ne izađu na referendum te na sam dan referenduma velika naslovnica najtiražnijih novina u Hrvatskoj s koje investitorica građanima poručuje da će projekta biti bez obzira na ishod referenduma. “Kada vlast slomije Dubrovnik, samo je pitanje tehnike kada će se ovo dogoditi ostalima”, kazao je Brailo te dodao kako bi se “slamanjem Grada otvorio postor za progurivanje 400 velikih investicijskih projekata od Istre pa sve do Konavala, od kojih je devedeset na našem području. Kod tih projekata se ne pita što je tu sa javnim prostorima, s interesom građana, niti tko će platiti infrastrukturu za njhovu realizaciju”

“Važno je što je inicijativa pokrenuta. Vi ste ti koji su je pokrenuli, vi ste pokazali odgovornost za grad i animirali ljude kako god oni u konačnici glasali. Dubrovkinje i Dubrovčani pokazali su jasnu poruku kako biti dobar građanin”, kazao je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a. “Premda odluka na referendumu nije bila obvezujuća, sam referendum bio je izuzetno bitan za demokratizaciju i za stvaranje aktivnih i dobrih građana. Zakonski okvir referenduma je neuređen te je se GONG zalaže za detaljno uređenje ovog područja kako bi se stvorilo okvir za aktivno sudjelovanje građana u odlučivanju, a GONG se zalaže i za uvođenje građanskog odgoja u škole kako bi se stvorili odgovorni građani”.

Tribina je završena zaključkom kako je dubrovački referendum ipak bio jedan veliki uspjeh koji je dao značajan doprinos dugoročnim procesima demokratizacije u Dubrovniku, ali i u Hrvatskoj, priopćila je Inicijativa “Srđ je naš”.