Zbog sramoćenja podignuto već 130 tužbi!

Zagreb, 10.4.2014.- Ministri Vesna Pusiæ i Orsat Miljeniæ i premijer Zoran Milanoviæ tijekom sjednice Vlade Republike Hrvatske. foto FaH/ Denis CERIÆ/ ua

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je danas da se analizira primjena odredbe o “sramoćenju” u Kaznenom zakonu te da će ministarstvo tu odredbu mijenjati ako se utvrdi da se ona na bilo koji način koristi za ograničavanje ili otežavanje rada novinara.

Odredba o sramoćenju u fokus je javnosti i politike došla nakon nepravomoćne presude protiv novinarke “Jutarnjeg lista” Slavice Lukić za kazneno djelo “sramoćenja” na temelju tužbe koju je podnijela suvlasnica privatne klinike Medikol, Ivanka Trstenjak Rajković. Presudu je donio sudac zagrebačkog općinskog Kaznenog suda Marko Benčić. Miljenić je novinarima rekao da je u ovom trenutku, vezano uz kazneno djelo “sramoćenja”, u različitim fazama oko 130 postupaka, a nešto manje od 10 je postalo pravomoćno. Radna skupina dobila je zadatak da vidi do čega dovodi primjena te odredbe i drugih odredbi KZ-a u praksi, dodao je.

“Ne prejudicirajući kako i što, ali ako proizađe da se ta odredba koristi na bilo koji način da bi se ograničilo ili otežalo rad novinara, da bi se zapravo postigao suprotan cilj od onog koji se treba postići, mi sigurno nećemo dopustiti da se KZ koristi u tu svrhu. U tom slučaju ćemo je mijenjati”, rekao je Miljenić upitan kakva je budućnost odredbe o “sramoćenju”. Dodao je da se u ovom trenutku analizira niz odredbi KZ-a. “Ukazuje se potreba za možda određenim promjenama, koje već sada vidimo, ali sada gledamo u kojem će opsegu one biti i u tom smjeru idemo”, rekao je.

Od ministara u Vladi, koje su novinari danas pitali treba li se ukinuti odredbu o “sramoćenju”, svi su kazali kako su za njeno ukidanje. Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić “aposlutno je za ukidanje te odredbe”. “Kad se dogodi ovakav skandal onda se tek vidi kakve nelogičnosti i apsurdi isplivaju”, kazala je. Potporu ukidanju dao je i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “Ja sam za odgovornost svih onih koji rade svoj posao. Naravno da određene profesije ne mogu biti na tapeti zato što rade svoj posao, tako da s te strane podržavam da se to makne”, rekao je. Za ukidanje odredbe o “sramoćenju” izjasnili su se i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar branitelja Predrag Matić, ministar zdravlja Rajko Ostojić.

Presudu protiv novinarke Lukić već je ranije osudila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić založivši se za hitnu izmjenu odredbe o “sramoćenju”. Dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda, a posebice djelo “sramoćenja”, zatražilo je i Hrvatsko novinarsko društvo. Hrvatsko vijeće za medije zatražilo je brisanje djela “sramoćenja” iz Kaznenog zakona. Slavica Lukić tužena je zato što je iznijela da je privatna poliklinika Medikol od studenog 2007. pa do kraja 2013. dobila iz sredstava HZZO-a 500 milijuna kuna. U tekstu iz veljače 2013. novinarka je ustvrdila da je Medikol, unatoč ogromnom prihodu javnog novca, nestabilna ustanova.

Josipović: ne smije se dogoditi da propis zapriječi slobodu javne riječi

Predsjednik Ivo Josipović rekao je danas, komentirajući prijedlog o ukidanju odredbe Kaznenog zakona o sramoćenju potaknut slučajem novinarke Slavice Lukić, kako se ne smije dogoditi da bilo koji propis ili praksa sudova zapriječi slobodu javne riječi.

“Malo mi je nezgodno govoriti o tome jer je predmet u tijeku, no očito ako imamo slučajeve u kojima je zakon primijenjen na način koji, kažu i pisci, nije mišljen, treba o tome razmišljati, nikako se ne smije dogoditi da bilo koji propis ili praska sudova zapriječi slobodu javne riječi”, izjavio je Josipović. Josipović smatra da bi možda valjalo pričekati odluku višeg suda da se vidi je li riječ o propisu koji se krivo razumije i primjenjuje, ili je riječ o pogrešnoj odluci. U svakom slučaju ako ne ide kroz sudsku praksu i ako sudska praksa bude čitala zakon onako kako ga izgleda sada čita, onda treba razmisliti o promjeni propisa, ustvrdio je hrvatski predsjednik uoči proslave 60. obljetnice Hrvatske glazbene mladeži u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.