Istina i kazna – Kazneni zakon treba mijenjati!

Zagreb, 7.4.2014.- Ministarstvo pravosuða æe prilikom sljedeæih izmjena Kaznenog zakona svakako razmotriti inicijativu Hrvatskog novinarskog društva (HND), koje je danas zatražilo da se iz toga zakona izbace kaznena djela protiv èasti i ugleda, a posebice djelo "sramoæenja" zbog kojeg je nedavno osuðena novinarka Slavica Lukiæ. Na arhivskoj fotografiji Slavica Lukiæ tijekom tiskovne konferencije Helene Puljiz u Zagrebu 4.4.2014. godine. Foto FaH/ Dario GRZELJ/ ua

Tvorac novog članka Kaznenog zakona, kaznenog djela “sramoćenja” više nije član Radne skupine za izradu i analizu toga Zakona. Naime, Igora Bojanića, dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i četvrtookrivljenoga u aferi «osječki index», ministar pravosuđa razriješio je dužnosti člana Radne skupine. Hoće li i kada sramoćenja biti razriješen i Kazneni zakon, otvoreno je pitanje. 

Tko će biti novi član Radne skupine, iz Ministarstva pravosuđa nisu dali odgovor premda je Bojanića ministar razriješio još gotovo prije dva tjedna, točnije 28. ožujka, a pred Radnom skupinom je izrada mini kaznene reforme. Ona bi trebala biti provedena do ljeta, a u sklopu nje mogla bi konačno biti izbačena i sporna odredba o sramoćenju koja, kako se pokazuje i u praksi ovih dana, prijeti slobodi govora i novinarstvu kao jednom od glavnih alata u borbi protiv korupcije.

Podsjetimo, za kazneno djelo sramoćenja prema aktualnom Kaznenom zakonu može biti proglašen krivim i onaj tko je iznio istinu, a sudac ocijeni da ona nije iznesena u javnom interesu, i pritom eventualno nastalu štetu ne snosi nakladnik, nego novinar kroz novčanu kaznu. Novinarska struka uz podršku pojedinih pravnih stručnjaka odmah je upozorila da  je odredba pogubna po slobodu govora i da joj je cilj eliminiranje neovisnog, istraživačkog i kritičkog novinarstva.

“Kaznenim zakonom po novinarima”

No, kada je prije gotovo točno godinu dana u sklopu Novinarskih srijeda u HND-u organizirana tribina “Kaznenim zakonom po novinarima” glasnogovornik zagrebačkoga Općinskog kaznenog suda poručio je novinarima „neka slobodno pišu, istražuju ili komentiraju društvena zbivanja te ocijenio da su hrvatski sudovi dovoljno kapacitirani kako odrediti javni interes,  pa i u slučaju tužbi protiv novinara za sramoćenje“. O tom kapacitetu u praksi govori nepravomoćna presuda protiv Slavice Lukić, jedne od najuglednijih hrvatskih istraživačkih novinarki, dosad neosuđivane te potpredsjednice Hrvatskog novinarskog društva.

Naime, Marko Benčić, sudac zagrebačkog Općinskog suda, nepravomoćno je osudio Lukić za sramoćenje, i to na novčanu kaznu u iznosu od 26.133 kune, tj. 80 dnevnih dohodaka zbog tužbe koju je protiv nje podnijela Ivanka Trstenjak Rajković, suvlasnica privatne klinike Medikol. Lukić je, podsjetimo, pisala o tome da je privatna poliklinika Medikol od studenog 2007. do kraja 2013. dobila iz sredstava HZZO-a  500 milijuna kuna, ali da je unatoč tome nestabilna ustanova što se kasnije pokazalo i kroz činjenicu da su vlasnici Medikola zatražili predstečajnu nagodbu.

„Jedino razumno obrazloženje zašto okrivljena upravo redovno istražuje poslovanje i rad privatnog tužitelja tj. Medikola, neki je sudu nepoznati, ali svakako neopravdani razlog“, stoji u presudi zbog koje je HND ponovno zatražio od  Ministarstva pravosuđa, od Vlade i Sabora da pristupe hitnom procesu izmjena i dopuna Kaznenog zakona RH, i to kako bi uklonili djelo „sramoćenja“ koje je preuzeto iz švicarskog zakonodavstva, a ne postoji u kaznenom zakonodavstvu zemalja Europske unije.

Ministarstvo pravosuđa razmotrit će ukidanje sramoćenja

Hoće li do izbacivanja te sporne odredbe doista i doći, u Ministarstvu pravosuđa ne govore jasno, ali ostavljaju otvorenom tu mogućnost. Naime, kako kažu, «Radna skupina održava redovite godišnje sastanke i prati razvoj sudske prakse kako bi se razmotrila potreba prilagođavanja istog problemima koji će se javiti kroz njegovu primjenu. Ministarstvo pravosuđa je od stupanja na snagu novog Kaznenog zakona zaprimilo materijale u kojima se ukazuje na određene probleme u praksi i kojima se iniciraju izmjene, a  o kojim inicijativama se raspravlja na redovnim sastancima Radne skupine. HND-ove prijedloge Ministarstvo uzet će u obzir prilikom idućih izmjena Kaznenog zakona i temeljem rezultata rasprave u Radnoj skupini te predstojećih obveza u pogledu implementacije EU propisa koji su trenutno u fazi donošenja u tijelima EU, odlučiti o potrebi, opsegu i vremenskom okviru eventualnih izmjena i dopuna Kaznenog zakona».

Zbog razvoja situacije, zabrinuti su i u OESS-u zbog čega su pisali i hrvatskim vlastima, a ukidanje kaznenog progona zbog objave točnih informacija odnosno ukidanje kaznenog djela sramoćenja predložio je prije nekoliko tjedana i GONG. I to u prijedlogu aktivnosti za novi Akcijski plan Partnerstva za otvorenu vlast, gdje bi uz Ministarstvo pravosuđa sunositelji te mjere za koju nisu potrebna nikakva dodatna sredstva bili i Povjerenica za informiranje, Ministarstvo kulture te Vijeće i Agencija za elektroničke medije.

Ministarstvo kulture odmah je osudilo nametanje cenzure, a pravosudni ministar Orsat Miljenić poručio je kako njegovo Ministarstvo «neće dopustiti da se Kazneni zakon na bilo koji način koristi da bi se ograničila uloga medija, koji moraju postojati kao kontrolni mehanizam u društvu”. Ponovio je da je novi KZ uveden prije mandata ove Vlade, a da su ga oni zadržali da bi vidjeli kako funkcionira  u praksi.

Javni interes i autocenzura

Naime, prema podacima iz kaznene evidencije od primjene novog Kaznenog zakona (1. siječnja 2013. godine) niti jedna osoba nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo sramoćenja iz članka 148. Kaznenog zakona, kažu u Ministarstvu pravosuđa. Prema HND-ovoj evidenciji na sudovima se vode 42 postupka za djelo sramoćenja – od toga na kaznenom odjelu Općinskog suda u Zagrebu 33 postupka, u Rijeci pet i u Osijeku četiri postupka.

Kakav će biti njihov epilog, ne može se reći, ali s obzirom na «začetak prakse» i prethodna uvjeravanja s početka teksta, teško je vjerovati ministru kad kaže: « Nećemo dopustiti da se uvodi autocenzura, da čovjek mora razmišljati što mu se može dogoditi ako otvori neugodnu temu”.