Institucionalni nadzor kao potporanj stupovima demokracije

?????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????????

Neefikasan sustav unutarnje kontrole, korištenje poslovnih prostora bez naknade, krivo planiranje – neki su to od propusta koje je pročešljavši izvješća i poslovanje političkih stranaka iz 2012. godine otkrila Državna revizija. Premda je većina stranaka poštovala njihove preporuke, državni su revizori zbog pronađenih nepravilnosti u izvješćima i poslovanju, podijelili nekoliko uvjetnih mišljenja, i to HDZ-u, HSS-u, HSU-u i Bošnjačkoj demokratskoj stranci te nezavisnom zastupniku Veljku Kajtaziju.

Zbog necjelovitih podataka o korištenju poslovnih prostora, iako nije jedina, no jest najveća stranka s tim „problemom, HDZ je zaradio uvjetno mišljenje, kao i zbog nedovoljno učinkovitog sustava unutarnje kontrole te zbog toga jer pojedine organizacijske jedinice nisu navele sve rashode i obveze prema središnjici pa su tako umanjeni prihodi i rashodi »zbog čega je došlo do neravnoteže u Bilanci. Međutim, stranka je poduzela niz mjera kako bi te propuste otklonila, a uvjetno mišljenje dobio je i HSS. I njega „muči“ što su mjestimično koristili poslovne prostore, a da nisu plaćali najam nego samo režije, dok Bošnjačka demokratska stranka nema efikasan sustav unutarnje kontrole.

Naime, u pojedinim općinama i gradovima stranke koriste gradske prostore, a za to ne plaćaju naknadu što je od ožujka protivno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, a od ukupno 25 političkih stranaka koje su obuhvaćene revizijom, izraženo je ukupno 12 bezuvjetnih i 13 uvjetnih mišljenja.

Nema više kašnjenja?

Iako su i u radu SDP-a uočene neke nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju – pojedine rashode evidentirani su prema vremenu plaćanja, a ne u trenutku nastanka događaja – revizori su utvrdili da dokumentacija ipak objektivno prikazuje poslovanje te stanje imovine. Glavna stranka vladajuće koalicije u 2012. godini trošila je, između ostalog, na promidžbu i istraživanja javnog mnijenja te reprezentaciju. Nije izostao podsjetnik na zakašnjelu objavu godišnjeg izvješća na internetskim stranicama, međutim, ne treba smetnuti s uma da je Ustavni sud na zahtjev SDP-a ukinuo članak Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe zbog kojega je ta stranka kažnjena s pet milijuna kuna jer je u ožujku zakasnila objaviti financijsko izvješće.

„Zakone moramo poštovati, čak i kad su besmisleni i protuustavni“, poručio je premijer Zoran Milanović nakon što je njegova stranka SDP u ožujku prošle godine „zakasnila“  s objavom godišnjeg financijskog izvještaja zbog čega je Državni ured za reviziju zatražio da se SDP-u uskrati tromjesečni iznos iz državnog proračuna. Milanović je tada također najavio da će pokrenuti spor da sud odluči je li to zakonito, ispravno i pravedno. Najavljeno, učinjeno.

S druge strane, HSU je financijski plan za 2012. usvojila u travnju te godine umjesto do kraja 2011., a prigovara im se i jer na razini stranke kao pravne osobe nisu ustrojene poslovne knjige, nego se vode za središnjicu i za pojedine organizacijske jedinice, a u slučaju nezavisnog zastupnika Veljka Kajtazija Državna revizija, između ostalog, uočila je probleme ugostiteljske naravi, a svi rade na otklanjanju nepravilnosti.

Stupovi demokracije i transparentnost

Ostale parlamentarne stranke i nezavisni zastupnici dobili su bezuvjetno mišljenje, naime, kod njih su uglavnom registrirani sitniji propusti, a proučivši nalaze Državne revizije, čije ostale zanimljivije detalje možete pogledati ovdje, iz GONG-a ponavljaju kako očekuju da se temeljem korisnih nalaza revizije, ove godine dodatno unaprijedi nadzor i procesuiranje prekršitelja te, po potrebi, naprave daljnji nadzori financijskog poslovanja stranaka, poručuje Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a: „Institucionalni nadzor je ključan kako bi spriječio i otkrio različite mogućnosti putem kojih stranke mogu poslovati netransparentno i primati nedozvoljene donacije, a u cilju prevencije i borbe protiv korupcije“.

Podsjeća da su Državni ured za reviziju i Državno izborno povjerenstvo u okviru svojeg djelokruga, dužni o utvrđenim povredama Zakona obavijestiti DORH te dostaviti cjelokupnu dokumentaciju koja se odnosi na konkretan predmet. Državni odvjetnik podnosi optužni prijedlog pred nadležnim sudom, a GONG od DORH-a traži „aktivniji angažman u istragama i procesuiranju političkih stranaka koje su prekršile zakon te ozbiljno analiziranje izvještaja Državnog ureda za reviziju. Nužna je kvalitetna koordinacija i suradnja svih institucija uključenih u nadzor financiranja političkih stranaka, počevši od Porezne uprave, Ureda za sprječavanje pranja novca preko DIP-a i Državnog ureda za reviziju pa do DORH-a/USKOK-a“.

„Političke stranke su stupovi demokracije i njihovo je demokratsko i odgovorno djelovanje od iznimne važnosti za razvoj demokracije u Hrvatskoj“ , upozorava Zelić i zaključuje: „Transparentnost financiranja političkih stranaka i razumno upravljanje državnim i lokalnim novcem, tj. novcem svih poreznih obveznika, doprinosi osnaživanju povjerenja javnosti u političke stranke i u demokraciju“.