O Ustavu i po Ustavu – ništa nova, promjena ima -nema?

Zagreb, 28.01.2014 - Klub zastupnika HDSSB-a u Hrvatskom saboru organizirao je okrugli stol o izmjenama Ustava RH s ciljem pronalaženja najkvalitetnijih rješenja za pojedina pitanja koja su dio sadržaja najavljenih izmjena. Na slici Ivan Zvonimir Èièak, Igor Dragovan i Arsen Bauk. foto FaH/ Denis CERIÆ /dc

Na okruglom stolu koji je s ciljem ponovne aktualizacije priče o ustavnim promjenama u Hrvatskom saboru organizirao Klub HDSSB-a nisu se čuli novi prijedlozi, predstavnici političkih stranaka ponovili su svoja dosadašnja stajališta, a ustavnopravni stručnjaci nisu se uopće odazvali pozivu.

U prosincu izglasan nacrt promjena Ustava za mnoge je dvojben u dijelovima koje se odnose na ukidanja zastare za teška ubojstva, referendum te novi teritorijalni ustroj.

“Ustav i njegove izmjene i dopune se ne donosi svaki dan, a želja HDSSB-a je da on održava volju građana i onoga što hrvatski građani žele i Hrvatska zaslužuje”, poručio je čelnik te stranke Vladimir Šišljagić. Šišljagić je podsjetio kako njihova incijativa teritorijalnog ustroja vezanog za regije podrazumjeva redukciju županija i smanjenje birokratskog aparata. “Na istoj razini ne i županije i regije, već regionalni preustroj koji će u konačnici osigurati decentralizaciju i značajno više novca lokalnoj razini”, rekao je Šišljagić.

Ministar uprave Arsen Bauk kazao je kako je dobro da se predlaže kvota prihvaćenosti referenduma, a ne kvota izlaznosti, naglasivši da je na strankama dogovor o postotcima. Naime, prema prijedlogu ustavnih promjena, za uspješnost referenduma o promjeni Ustava, odnosno akata koji se donose dvotrećinskom većinom, trebalo bi se izjasniti više od 50 posto od ukupnog broja birača, za akte koji se donose natpolovičnom većinom 40 posto, a za obične zakone 25 posto. “Svaka javna rasprava koja vodi poboljšanju teksta i konačnog cilja da ustavne promjene budu izglasane je dobra”, rekao je Bauk dodavši da tekst traži određena poboljšanja u dijelu koji se odnosi na pitanje referenduma i definiranja područne, odnosno regionalne samouprave.

“U ustavne se promjene nije krenulo zbog duboke svijesti da ima puno stvari koje treba mijenjati nego zato što se Vlada ukopala u problemu donošenja Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa zemljama EU”, rekao je Davorin Mlakar (HDZ). “U prijedlogu je definirano da se osim županija uvode i nove jedinice područne, odnosno regionalne samouprave koje će se zvati regije, a ne govori se o tome da u stvari namjeravate brisati ili spajati županije. To otvara mogućnosti uvođenja novih jedinica lokalne samouprave bez da se prethodno ukidaju županije kao jedinice područne, odnosno regionalne samouprave”, poručio je Mlakar.

“Referendum kao alat zaštite ljudskih prava”

Prijedlog koji je došao od nacionalnih manjina da se njihova prava uređuju ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje i promjenu Ustava Mlakar drži neprihvatljivim. “To je zadiranje u nadležnosti Ustavnog suda i davanje pozicije jednoj manjini i narušavanje koncepta građanske države kako garantira naš Ustav”, rekao je.

Za Valtera Boljunčića (IDS) država bi trebala raditi na pitanjima ljudskih i manjinskih prava i regionalizacije. “Referendum vidim kao alat u zaštiti manjinskih i opće ljudskih prava”, kazao je. “Da smo promijenili Ustav i unijeli nezastarjevanje teških ubojstava ne bi bilo različite sudske prakse”, rekla je nezavisna Jadranka Kosor.

Ivan Zvonimir Čičak (HHO) ustvrdio je kako zastara skriva veliku civilizacijsku zamku. “Danas na sceni paradiraju i tužitelji i suci koji su sami maltretirali ljude”, ustvrdio je. Hrvoje Hitrec (HRAST) založio se za stalno ustavotvorno tijelo “koje će u dugoročnom razdoblju bistriti zamisli i birati one najbolje”.

OraH-ova Bojana Ivanišević zapitala se zašto su, primjerice, genocid ili zločin protiv čovječnosti uvedeni u kazneni zakon, a teška ubojstva u Ustav. Branko Borković (Autohtona Hrvatska seljačka stranka) založio se da se Ustav donosi referendumom svih građana.

“Ove ustavne promjene nisu na tragu toga da građani steknu povjerenje u sustav već produbljuju nepovjerenje”, ocijenila je odvjetnica Višnja Drenški Lasan. Po mišljenju Nenada Zakošeka s Fakulteta političkih znanosti, trebalo bi izmijeniti odredbe za referendum koje se odnose na smanjenje broja potpisa i produljenje rokova za njihovo prikupljanje. “Svaka promjena vlasti u Hrvatskoj znači i promjenu Ustava. Postali smo zemlja u kojoj je lakše promijeniti Ustav nego tarifni sustav HEP-a”, poručio je HSP-ovac Danijel Srb.