Platforma 112 traži procjenu odluke o ukidanju HRT-ovih dopisništava

Zagreb, 05.07.2013 - Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman rekao je danas da se neæe sam povuæi s HRT-a te poruèio kako više neæe tolerirati zavjeru protiv HRT-a za koju je optužio politièare, interesne klanove i novinare koji prate HRT zbog èega su oni prije kraja napustili konferenciju za novinare. Na slici zgrada HRT-a na prisavlju. foto FaH/ Denis CERIÆ /dc

Recentne vijesti o ukidanju 11 dopisništava u Hrvatskoj i BiH zabrinule su i Platformu 112 te je s obzirom na javne zadaće HRT-a definirane Zakonom o HRT-u te Ugovorom s Vladom RH nadležnim tijelima uputila zahtjev za vanjskom procjenom opravdanosti ovakve odluke glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana.

U zahtjevu poslanom Programskom vijeću HRT-a i Nadzornom odboru HRT-a, Ministarstvu kulture, saborskim odborima za informiranje, informatizaciju i medije, ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatske te lokalnu i regionalnu samoupravu, kao i Vijeću za elektroničke medije, 70 organizacija civilnog društva okupljenih u Platformi 112 – za Hrvatsku vladavine upozorava da su “u centraliziranoj Hrvatskoj, svi koji ne žive u Zagrebu već samom tom činjenicom diskriminirani jer im nisu dostupni svi sadržaji koje imaju građani/ke u Zagrebu. Umjesto da se barem putem javnog medijskog servisa taj jaz smanji,  ukidanjem dopisništava lokalne zajednice širom Hrvatske postat će još nevidljivije, a time i marginalnije”.

Platforma 112 smatra da će planirana zamjena novinarskih ekipa manjim brojem pojedinačnih novinara  koje tek treba obučiti za rad s video opremom (tzv. VJ-i) uvelike ograničiti mogućnosti i kvalitetu izvještavanja, a time i opseg tema koje će iz drugih sredina stizati u nacionalni medijski prostor. Ističu kako se “boje da će u prvom redu stradati sve teme koje nisu dnevna politika, kao što su obrazovanje, kultura, znanost i civilno društvo, čije pokrivanje u pravilu nije urgentno, a traže dobro poznavanje lokalnih prilika, temeljitost i strpljenje u pripremi priča. Također, upozoravaju i na “potencijalne štete po praćenje položaja i afirmacije djelovanja nacionalnih manjina  u nizu lokalnih zajednica  širom Hrvatske – od Peroja i Šišana, preko Grubišnog Polja i Virovitice,  do Bilja i Dalja – što je i eksplicitna zakonska obveza HRT-a potvrđena i Ugovorom  s Vladom RH”.

Posebno ih “brine odluka o ukidanju dopisništava u Bosni i Hercegovini što je suprotno  javnoj zadaći HRT-a u pogledu informiranja o položaju Hrvata koji žive u drugim zemljama te službenoj politici RH usmjerenoj na razvoj regionalne suradnje i potporu susjednim državama u procesu europskih integracija. Ova je odluka i poslovno upitna s obzirom na regionalnu konkurentnost HRT-a, uzme li se u obzir značajna aktivnost drugih regionalno prisutnih televizija u BiH, primjerice RTS-a, NOVE TV i Al Jazeere”. Podsjećaju i da je “već ukinuto dopisništvo u Beogradu, što u kontekstu informiranja o položaju Hrvata u Vojvodini i sustavnog praćenja suđenja za ratne zločine nad hrvatskim civilima pred beogradskim sudovima već stvara ozbiljne probleme u programima HRT-a”.

Stoga, Platforma 112 od nadležnih tijela HRT-a, Vlade RH i Sabora traži da u skladu sa svojim ovlastima provedu nadzor nad ovom odlukom (putem pisanih izvješća, saslušanja i sjednica) te javnosti podastru vlastitu ocjenu njezine opravdanosti.  Naime, vanjska bi procjena trebala pružiti odgovore na sljedeća pitanja:

1. Jesu li ovakvi ishodi restrukturiranja dopisništava eksplicite navedeni u Programu restrukturiranja HRT-a kojeg je Vlada prihvatila 1. kolovoza 2013.?

2. Koji su očekivani učinci ove odluke po pluralizam medijskih sadržaja te jesu li razmatrani?

3. Kakvi su očekivani učinci ove odluke po ispunjavanje zakonskih i ugovornih zadaća HRT-a?

4. Jesu li u pripremi ove odluke konzultirani urednici zaduženi za različite programske cjeline, posebice za obrazovanje, kulturu, civilno društvo, nacionalne manjine, Hrvate u inozemstvu te vanjsku politiku te što oni misle o učincima ove odluke?

5. Jesu li provedene simulacije očekivanog opsega  i  kvalitete izvještavanja prelaskom na novi model, uključujući i prelazno razdoblje?

6. Koji su očekivani financijsku učinci ove odluke po poslovanje HRT-a  (učinak na prihode i rashode)?

7. Koliki je udio planiranih otpuštanja stručnog osoblja (novinara, snimatelja) u 2014. godini uslijed restrukturiranja i ukidanja dopisništava u ukupnom planu smanjenja broja zaposlenih u 2014? Koji je omjer smanjenja broja programskog u odnosu na  smanjenje administrativnog  osoblja HRT-a?

8. Koji su očekivani učinci ove odluke na dugotrajnu nezaposlenost medijskog kadra u sredinama u kojima se nalaze dopisništva HRT-a?

9. Je li razmatrana opcija okrupnjivanja odnosno administrativnog i programskog povezivanja dopisništava u regionalne centre s adekvatnom  pokrivenošću cijelog područja terenskim ekipama unutar kojih djeluju i tzv. VJ-i  za izvanredne potrebe?

10. Postoji li opcija povećanja djelotvornosti dopisništava koja neće stvoriti štetu već dapače povećati kvalitetu i opseg medijske pokrivenosti  hrvatskih regija te zbivanja u susjednim zemljama, posebice Bosni i Hercegovini?