Umjesto privilegija Crkvi, jednakost i poticanje socijalnog poduzetništva

Zagreb, 06.12.2013 - Konferencija za novinare Platforme 112 na temu "Selektivna financijska transparentnost i prepreke socijalnom poduzetništvu?". Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja prema kojemu graðani žele veæu financijsku transparentnost vjerskih zajednica i Crkve. Na slici (L-D) viša savjetnica GONG-a Marina Škrabalo, predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva Željka Leljak Gracin i struèna suradnica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Nataša Bijeliæ. foto FaH/ Denis CERIÆ /dc

Izuzeća vjerskih zajednica od standarda financijske transparentnosti i prepreke razvoju socijalnog poduzetništva ključne su zamjerke Platforme 112 na Nacrt prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, o kojemu danas završava javna rasprava. Stoga, Platforma 112 očekuje očitovanje Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, kao i hitne konzultacije ministarstava rada, poduzetništva i financija te Vladinog Ureda za udruge, poručile su udruge s konferencije za medije održanoj zadnjega dana javne rasprave o Zakonu u Zagrebu u prostorima Zelene akcije.

Čak 83 posto građana koji se većinom deklariraju kao katolici smatraju da bi Katolička crkva trebala objavljivati financijske izvještaje o svim svojim prihodima i rashodima, uključujući i milodare – pokazalo je istraživanje javnog mnijenja, koje je u studenome 2013. telefonskim putem na reprezentativnom uzorku od 1001 ispitanika starijih od 18 godina s područja cijele Hrvatske provela agencija IPSOS PULS. Iz ovoga se lako može zaključiti da građani očekuju financijsku transparentnost Katoličke crkve te vjerskih zajednica općenito, ali i jasnije razgraničenje između Crkve i države, kako u sustavu financiranja tako i u pogledu javnih programa.  

Stoga se u Platformi 112 pitaju: kome je u interesu stvarati dodatne privilegije za vjerske zajednice povrh onih koji su za one najveće, a posebice za za Katoličku crkvu već osigurani putem bilateralnih ugovora s državom?

Graf možete ovdje povećati:

Kome je u interesu izuzeće vjerskih zajednica?

Naime, aktualnim Nacrtom prijedloga Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, o kojemu danas završava javna rasprava i o kojemu smo u već nekoliko navrata pisali, vjerske su zajednice stavljene u  povlašteni položaj u odnosu na druge neprofitne organizacije, a za to nema opravdanja. „Vjerske zajednice ravnopravni su dio neprofitnog sektora koje brinu o zadovoljenju o duhovnih, kulturnih, humanitarnih i drugih društvenih potreba građan, a kao legitiman i važan dioneprofitnog sektora te za koje dobivaju sredstva iz državnog proračuna. Uz to, imaju i niz aktivnosti samofinanciranja poput naplate misa, prodaje suvenira, organizacija hodočašća te im građani i pravni subjekti daju donacije“, istaknula je Nataša Bijelić, stručna suradnica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.

Također je podsjetila da je „status vjerskih zajednica neprofitnosti definiran u Članku 6 stavak 3 Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, NN  83/02, 72/13 koji ne navodi nikakve iznimke ili specifičnosti vezane uz obveze financijskog izvještavanja vjerskih zajednica.  Podsjećamo i na to da su neprofitni status Katoličke crkve i dužnost  poštivanja zakona o financijskom poslovanju naglašeni su i u Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima (Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, Narodne novine 18/98) te ponovljeni u Izvješću Državne revizije za 2010.“.

„Stoga tražimo od donositelja odluka da na jednak način u pogledu financijske transparentnosti tretiraju sve neprofitne subjekte, a eventualna izuzeća moraju biti opravdana i dobro argumentirana te očekujemo očitovanje Komisije za odnose s vjerskim zajednicama“, zaključila je Bijelić, upozorivši vladajuće da s obzirom na ranije iznesene podatke, ovakva izuzeća neće naići na odobrenje građana.  

Zašto se drakonski ograničava socijalno poduzetništvo?

Međutim, kao što smo već također pisali, nije to jedina mana Nacrta prijedloga ovoga zakona, naime, „njime se predviđa ograničavajuće uvjete za obavljanje gospodarskih djelatnosti čija dobit se ulaže u društvenu korist što je suprotno s ciljevima Nacionalne strategije za razvoj socijalnog poduzetništva koja se upravo izrađuje“, upozorila je Željka Leljak Gracin, predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva te pravna savjetnica u Zelenoj akciji, te istaknula: „To je posebno zabrinjavajuće kada znamo da se na razini EU upravo socijalna ekonomija smatra važnom polugom za izlazak iz ekonomske krize i za borbu protiv siromaštva, naročito siromaštva ranjivih skupina te da Hrvatska za uspješno povlačenje sredstava iz europskih fondova mora osigurati uvjete za razvoj socijalnog poduzetništva“.

„Kako će ovo rješenje utjecati na razvoj socijalnog poduzetništva ako drakonski ograničava mogućnosti bazičnog samofinanciranja neprofitnih organizacija?“ – pita se Marina Škrabalo, viša stručna savjetnica u GONG-u, koja je kao članica Radne skupine za Izradu Nacionalne strategije za razvij socijalnog poduzetništva, također upozorila „na zabrinjavajuća kašnjenja u izradi ove strategije  i neusklađenost s procesom izrade ne samo ovog zakona, već i podloga za povlačenje sredstava iz europskog socijalnog fonda, što će se negativno odraziti na mogućnosti usmjeravanja značajnih sredstava na razvij neprofitine, socijalne ekonomije, poticanje zapošljavanja naročito marginaliziranih skupina i smanjenje siromaštva“.

Primjerice, socijalna zadruga Humana Nova potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Time Zadruga aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode.Kao lider društvenog poduzetništva, Humana Nova prepoznata je i u široj regiji, a svojim je djelovanjem aktivno i izravno doprinijela izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomogla socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života. Takve poduhvate treba poticati, a ne im bacati klipove pod noge.

„Ovaj Zakon mora biti poticajan, a ne štetan po razvoj socijalnog poduzetništva“, zaključila je Škrabalo i poručila da Platforma 112 očekuje hitne konzultacije Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva poduzetništva, Ministarstva financija i Ureda za udruge Vlade RH kako bi se adekvatno uredile odredbe koje se odnose na socijalno poduzetništvo.