Što je rekao Ustavni sud – brak i obitelj nisu istoznačnice

Svaka moguća dopuna Ustava odredbom da je brak životna zajednica žene i muškarca, ne smije utjecati na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice – poručio je Ustavni sud u svojem jednoglasno donesenom priopćenju o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka.  

„Imajući na umu odnos snaga na Ustavnom sudu te nepostojanje 13. suca, ovaj stav Ustavnog suda očekivan je, ali razočaravajuć. Ipak, pozitivno je da je Ustavni sud istaknuo da brak i obitelj nisu istoznačnice te da odluka na referendumu ne smije utjecati na razvoj prava izvanbračnih i istospolnih zajednica i da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva“, poručili su iz GONG-a.

Ustavni sud je zaključio da nema zapreka za održavanje referenduma i odbio je tri posebna zahtjeva pojedinaca i udruga koji su tražili ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja ili obustavu referenduma.  Međutim, u priopćenju upućenom Državnom izbornom povjerenstvu, kojemu slijedi i objava u Narodnim novinama, Ustavni sud je zaključio: “Eventualna dopuna Ustava odredbom prema kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca ne smije imati nikakvog utjecaja na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice u skladu s ustavnim zahtjevom da svatko u Republici Hrvatskoj ima pravo na poštovanje i pravnu zaštitu svoga osobnog i obiteljskog života te svoga ljudskog dostojanstva”.

Premda je održavanje referenduma o definiciji braka razotkrilo mnogobrojne probleme u hrvatskom referendumskom pravu, otvorilo je niz pravnih pitanja koja zahtijevaju odgovore, kazao je Ustavni sud i od zakonodavca zatražio da što prije osigura stabilan normativni okvir referendumskog postupka koji odgovara standardima demokratskog društva. No, Ustavni sud polazi od činjenice da je Hrvatski sabor odluku o referendumu donio većinom od 104 glasa zastupnika te da se ta odluka mora poštovati jer je donesena s više glasova od većine potrebne za promjenu samog Ustava.

Pouka za ubuduće

„U takvoj situaciji naknadni nadzor ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja i postojanja ustavnih pretpostavki za njegovo održavanje nije potrebno provoditi, niti je potrebno poduzimati bilo kakve mjere koje bi dovele do odgode održavanja ili zabrane referenduma o definiciji braka”, naveli su ustavni suci u svojem priopćenju.  Nadalje, dodaju da je s materijalnopravnog aspekta relevantno da Hrvatska pravno priznaje brak, izvanbračnu i istospolnu zajednicu te da je hrvatsko pravo usklađeno s europskim pravnim standardima kad je riječ o institutima braka i obiteljskog života.

Ustavni suci tvrde i da nikada nisu primili nijedan zahtjev ili prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbi Obiteljskog zakona koje uređuju brak kao zakonom uređenu životnu zajednica žene i muškarca, kao ni zahtjeve kojima se u pitanje dovode odredbe Zakona o istospolnim zajednicama pa smatraju da referendum o definiciji braka nije referendum o pravu na poštovanje obiteljskog života. Ono je, naime, Ustavom zajamčeno svim osobama, neovisno o spolu i rodu, i pod izravnom je zaštitom Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava. Stoga, navode da bi eventualnim utvrđivanjem neustavnosti referendumskog pitanja “Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?” Ustavni sud zapravo ocijenio neustavnim članak Obiteljskog zakona.

Međutim, ističu da „inkorporacija zakonskih instituta u Ustav ne smije postati sistemska pojava te da iznimni pojedinačni slučajevi moraju biti opravdani tako što su povezani, primjerice, s duboko ukorijenjenim socijalnim i kulturološkim obilježjima društva, kako je to za institut braka izrekao Europski sud za ljudska prava“.