Pravno uređeni referendum – korektiv loših političkih odluka

Zagreb, 13.11.2013 - Sindikalne središnjice i organizacije civilnog društva organizirale su konferenciju za medije o prijedlogu ustavnih i zakonskih promjena za pokretanje i promjenu referenduma od strane graðana. Na slici predsjednik Vijeæa GONG-a Berto Šalaj (D), izvršna tajnica SSSH-a Ana Miliæeviæ Pezelj (2D), izvršni direktor GONG-a Dragan Zeliæ (3D) i predsjednik Upravnog odbora Zelene akcije Bernard Ivèiæ (L). foto FaH/ Dario GRZELJ /ds

Lakše pokretanje referenduma, ali uz preciziranje pitanja o kojima se ne može odlučivati te osiguranu transparentnost financiranja i medijskog praćenja – sažetak je zajedničkog prijedloga ustavnih i zakonskih promjena za pokretanje i provedbu građanskog referenduma koji su predstavile sindikalne središnjice i organizacije civilnoga društva.

Ustavne promjene ne smiju se događati iza zatvorenih vrata u uskom krugu političke elite koja smatra da jedino ona sama ima pravo krojiti sudbinu građanima, a njih smatra nepotrebnima osim na izborima svake četiri godine.  Na tom tragu Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Udruga radničkih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata te GONG, Zelena akcija, Pravo na grad i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, uz potporu koalicije Platforma 112 iznjedrili su zajednički prijedlog promjena pravnog okvira referenduma koji bi trebao pridonijeti otvaranju i kvaliteti javne rasprave.

„Već nekoliko godina upozoravamo političku klasu da je materija vezana uz referendum nedovoljno kvalitetno regulirana, kako u Ustavu Republike Hrvatske, tako i u Zakonu o referendumu. Nažalost, do sada nije bilo političke volje da se ovaj problem otkloni. To nije posljedica neznanja ili ignorancije političara, već suprotno – riječ je o njihovoj svjesnoj odluci da donošenje političkih odluka gotovo u potpunosti rezerviraju za sebe. Iako je Ustavom i Zakonom propisana mogućnost pokretanja referenduma od strane građanskih inicijativa, to se u praksi pokazalo kao mrtvo slovo na papiru”, upozorio je Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a i profesor Fakulteta političkih znanosti, dodavši:

Što nude sindikati i udruge?

Pravni okvir referenduma odavno je trebao i mogao biti sređen, no tek je razvoj događaja oko inicijative „U ime obitelji“ prinudio političku elitu na otvaranje procesa, a u tom smjeru ide i prijedlog (u cijelosti ga možete pročitati ovdje) koji su sinidkati i organizacije civilnoga društva poslale svim klubovima zastupnika u Saboru te radnoj skupini za ustavne promjene i Ministarstvu uprave.

„Sama činjenica da nitko do 2010. godine nije uspio sakupiti dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma na državnoj razini govori o nužnosti usvajanja ovog prijedloga. Temeljem dosadašnjih iskustava osmislili smo prijedloge koji se tiču izmjena Ustava u dva dijela”, kazala je Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica SSSH-a.

Osim olakšavanja pokretanja referenduma od strane građana kroz povećanje broja dana za prikupljanje potpisa (45 umjesto 15 dana) i smanjenje postotka broja potpisa birača (ovisno o vrsti referenduma), predlažu i kao „osigurače“ precizirana pitanja o kojima se ne može odlučivati putem referenduma (ustavne vrednote: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav; nacionalna sigurnost i obrana te pitanja koja se izravno odnose na proračun, poreze i imenovanja u nadležnosti Sabora te obaveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma.

Razrađen je i model izlaznih kvota potpisnika dovoljnih za pokretanje referenduma ovisno  o vrsti te smatraju da bi se nakon što broj potpisa prijeđe 10.000 Ustavni sud trebao oglasiti o ustavnosti referendumskog pitanja kroz 30 dana.

Referendum kao korektiv političkih odluka

„Gradacija koja omogućava usvajanje odluke predložene na referendumu velika je promjena u odnosu na postojeću situaciju budući da se vrednuje broj građana koji su glasali za neku odluku. Na taj način se onemogućava negativno glasovanje. Primjerice, prilikom nedavnog raspisivanja lokalnog referenduma o izgradnji apartmanskog naselja i golf terena na Srđu sam investitor i gradska uprava pozivali su građane da ne izađu na referendum. U konačnici, zbog pravila 50 posto plus jedan, referendum nije bio važeći, a da je tada na snazi bio predloženi sustav, referendum bi prošao i volja građana bila bi ispoštovana“, istaknuo je Bernard Ivčić, predsjednik Zelene akcije, a Šalaj zaključio:

 „Referendumsko odlučivanje građana ne treba divinizirati. Kao i u drugim oblicima političkog odlučivanja i kod referenduma se mogu pojaviti određene negativnosti, a o tome svjedoči i recentna situacija u kojoj se nalazimo. Sve nepravilnosti zapravo proizlaze iz nedovoljne reguliranosti referendumskog okvira. S druge strane, referendum ni u kojem slučaju ne treba odbaciti. Na temelju trenutne, neugodne situacije javljaju se glasovi koji se zalažu za odluku da se Ustav ne mijenja referendumom. Protivimo se takvom načinu razmišljanja i vjerujemo da referendum, nakon uređenja zakonskog okvira, može biti koristan korektiv za ispravljanje loših odluka političke klase. U krajnjoj liniji, nije Hrvatska u ovakvoj situaciji zato što su građani svaki mjesec izlazili na referendum, već zato što je politička elita neodgovorna i nesposobna“.