Što otkriva “Vladina“ studija o monetizaciji autocesta?

Zagreb, 18.7.2013.- Dvjestotinjak zaposlenika Hrvatskih autocesta, èlanova Nezavisnog cestarskog sindikata, krenuli su nešto prije 10 sati s Trga bana Jelaèiæa prema Banskim dvorima, prosvjedujuæi protiv monetizacije autocesta. Na slici prosvjednici na Trgu bana Jelaèiæa. foto FaH/ Dario GRZELJ/ ua

Tek nakon što su sindikati i organizacije civilnoga društva zatražili da Vlada objavi studiju o monetizaciji autocesta kad to već sama nije odmah učinila, Ministarstvo prometa konačno je objavilo studiju na svojim internetskim stranicama.

Podsjetimo, Vlada je  4. srpnja prihvatila model monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina. Međutim, unatoč brojnim kritikama prije donošenja same odluke, a niti nakon nje Vlada nije našla shodnim objaviti Studiju o monetizaciji autocesta temeljem koje se kreće u tu akciju, niti organizirati široku javnu raspravu o njezinim posljedicama i je li ona uopće rješenje te koje su alternative.

Dva mjeseca kasnije,  7. listopada, Ministarstvo prometa je objavilo natječaj za davanje u koncesiju hrvatskih autocesta s procijenjenom vrijednošću 22,5 milijardi kuna. No, kako rasprave, a ni objave Studije ni u međuvremenu nije bilo – 10. listopada Nezavisni cestarski sindikat, Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga radničkih sindikata, Udruga radničkih sindikata Hrvatske te organizacije civilnoga društva GONG, Pravo na grad, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju te Zelena akcija temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama Vladi su podnijeli zahtjev kojim traže da se javnosti učini dostupna studija “Monetizacija javnog duga vezano za društva HAC i ARZ: Nacrt konačnog izvješća u fazi 1”.

I konačno 24. listopada, Studija koja nosi datum 6. lipnja 2013. konačno je podastrta javnosti, naime, Ministarstvo prometa na svojim je internetskim stranicama „budući je prva faza procesa monetizacije autocesta kojima upravljaju tvrtke HAC i ARZ privedena kraju i da je objavljena Obavijest o namjeri davanja koncesije za javne usluge radi davanja koncesije za upravljanje i održavanje hrvatskih autocesta“, objavilo studiju „za čiji sadržaj u javnosti postoji interes i koju je  izradio Savjetnik grupacija: Erste Group Bank AG, društvo Deloitte savjetodavne usluge d.o.o., društvo Wolf Theiss Rechtsanwälte GmbH – Podružnica Zagreb, te društvo za upravljanje autocestama Asfing International“.

Kome monetizacija zvoni?

Kako se navodi u Studiji koja ima 88 stranica, na temelju razmatranja ciljeva Vlade RH, analize potencijalnih mogućnosti monetizacije, povratnih informacija zaprimljenih tijekom ispitivanja tržišta te dubinskog ispitivanja u vezi s transakcijom, predlaže se da se Projekt realizira kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autoceste kojima upravljaju HAC i ARZ.

Na temelju takve koncesije, Vlada RH bi dala u koncesiju postojećih 1.024 km autoceste kojima upravljaju HAC i ARZ strateškom investitoru koji bi preuzeo naplatu cestarine, upravljanje, kao i redovno i izvanredno održavanje autocesta u predloženom razdoblju od 40-50 godina (točno razdoblje bilo bi određeno tijekom nadmetanja). Investitor bi ostvario povrat ulaganja od zadržane cestarine i dodatnih prihoda, te bi preuzeo sve nastale troškove poslovanja i održavanjau vezi s autocestama.

Za koncesiju na 40 godina investitor bi Vladi RH platio koncesijsku naknadu u prvotno procijenjenom iznosu od 2,4 do 2,9 milijardi eura. Ukoliko bi razdoblje koncesije bilo produljeno na 50 godina, procijenjeni bi iznos mogao biti povećan na 2,6 do 3,3 milijarde eura uz prikladne mjere za upravljanje rizicima pruženim od strane Vlade RH. Ova bi koncesija predstavljala najveće strano ulaganje u povijesti Republike Hrvatske, a predloženo rješenje koncesije zadovoljava ciljeve Ministarstav prometa dok od izdavanja obveznica na domaćem tržištu, kao druga analizirana mogućnost, prema procjenama konzultanata tu „nema kruha“. Osim koncesije i obveznica, konzultanti su kao razmotrene opcije naveli i ugovor o upravljanju, privatizaciju autocesta te privatizaciju operatera autocesta.

Koncesije su, dakle, ocijenjene kao najbolje rješene, a zanimljivo je da konzultanti osim što od Vlade traže da razmotri taj prijedlog monetizacije, također traže i da upravo oni (koji su, podsjetimo – izradili upravo ovakvu studiju s ovakvim zaključkom, a za što im je kako se moglo čuti u javnosti, plaćeno oko 50 milijuna kuna) organiziraju i provedu javno nadmetanje za monetizaciju autocesta putem koncesije.

Građani i 13 Vlada taoci aktualne vlasti?

Sudeći prema prigovorima i upozorenjima koja su i ranije stizala od strane kritičara monetizacije, jasno je da će, između ostalog, problem predstavljati garancije koje potencijalni investitori očekuju, a riječ je o preuzimanju deviznog rizika i garanciji minimalne razine prometa. Kad je riječ o zadržavanju djelatnika, ukoliko bi investitor preuzeo kontrolu nad upravljanjem i održavanjem autocesta, Vlada RH može zatražiti zadržavanje postojeće razine djelatnika u HAC-u i ARZ-u tijekom određenog razdoblja. Što se tiče novih kapitalnih ulaganja, dionice mreže autocesta koje su još u izgradnji ili je njihova izgradnja u planu financirat će se iz državnog proračuna, pri čemu investitorima neće biti nametnute nikakve financijske obveze.

S druge strane, kako je i upozoreno na javnoj tribini „Slučaj monetizacije i dugoročne koncesije autocesta“ u organizaciji skupine organizacija civilnoga društva i sindikata, „vrlo je upitno koliko će koncesionar imati volje ulagati u izgradnju novih pristupnih čvorova autocestama kojima se manja mjesta prikapčaju na glavni cestovni krvotok, a što kao ozbiljnu posljedicu  vuče daljnje pogoršanje demografskog stanja“, a Teodor Celakoski iz Prava na grad istaknuo je: „Javnost ne zna da su penali za izlaske iz ovakvih ugovora najčešće enormni. Dolazimo u situaciju da ćemo sljedećih 30 do 50 godina biti taoci ove vlade, koja pokušava krpati proračun ovim putem iako to znači da idućih 13 vlada neće moći izaći iz ovakvih ugovora jer će to biti skuplje od sadašnje kratkotrajne koristi”.